Interliber

Knjiga - najbolji prijatelj



Ovog studenog po 33. put održao se Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila. U paviljonima 5 i 6, kao svake godine, bilo je mnogo poznatih izdavača udžbenika i knjiga. Velik dio knjiga moglo se nabaviti po povoljnoj cijeni, čak i do 80% popusta.
Učenici naše škole sudjelovali su u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja povodom Međunarodne godine biološke raznolikosti i Mjeseca hrvatske knjige pa je Irma Horvat, učenica 5. b pozvana na završnu svečanost na Interliber. Kako nije bila u mogućnosti ići, škola joj je uručila nagradu, knjigu Melite Rundek Pet i pol minuta do zvona.

interliber_net_2.jpg

interliber_net_1.jpg


Napisala: Petra Lesički, 6.b
Snimila: Martina Valec-Rebić



Gospodarski sajam

Od otpada do igračke



Po trinaesti put u Križevcima je početkom studenoga održan Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije, a kao i prijašnjih godina naši su se učenici uključili u obrazovne radionice. Ove je godine to bila ekološka radionica „Od otpada do igračke” Komunalnog poduzeća koju su osmislile Marija Vragović i Dijana Mijač-Dretar. Učenici su u školi danima od ambalaže izrađivali autiće, lutke, životinje, zgrade, cvijeće, mobitele, laptope, torte i mnoštvo drugih igračaka. Na sajmu su izložili svoje radove pokazavši još jednom da otpad može biti koristan.

gospodarski_net_1.jpg
gospodarski_net4.jpg

gospodarski_net_3.jpg


gospodarski_net_2.jpg

gospodarski_net_5.jpg

Napisala: Ivana Jelušić, 6. b
Snimile: Senka Pleše, Stela Švehler






Izložba o životu i radu Ivana Zakmardija Dijankovečkoga

Naš dobrotvor



Ime Ivan Zakmardi Dijankovečki poznato je u Križevcima - tako se zove gimnazija, ali i ulica koja vodi do naše škole. No, malo je onih koji zapravo znaju tko je bio Zakmardi. U Likovnoj galeriji u listopadu je povodom Dana arhiva postavljena izložba koja obuhvaća 16 plakata o životu i radu toga uglednoga Križevčanina. Izložba se mogla pogledati i u Zagrebu, ali ova u našemu gradu bila je bogatija za portret koji je izradio križevački slikar Zoran Homen, za jedan spis iz 1666. godine koji je osobno napisao i potpisao Ivan Zakmardi te za dokument iz 1660. godine u kojemu se Gornjograđanin Toma Medved žali Kaptolu zbog toga što je Zakmardi u Saboru zagovarao ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Križevca.
Ivan Zakmardi rođen je u Križevcima, a njegova obitelj potječe iz tadašnje Istočne Mađarske, danas Rumunjske, točnije Transilvnije. Sredinom 16. st. obitelj je bježeći pred turskim progonima stigla u okolicu Križevaca u selo Dijankovec gdje su kao plemići dobili manji posjed. Ivan se školovao kod isusovaca u Zagrebu i Češkoj gdje je i završio studij filozofije. Postao je odvjetnik velikaša i tijekom života se prilično obogatio. Bio je jedan od četiri plemićka suca Križevačke županije te član Hrvatskoga sabora. Radio je i kao bilježnik Varaždinske županije i blagajnik Kraljevine, tj. glavni sakupljač poreza, ali Zakmardi je ipak najpoznatiji kao osnivač Državnog arhiva.
– Kao član Hrvatskog sabora bio je u jednoj komisiji koja je imala zadatak da popiše sve povlastice, prava, privilegije koje je tijekom stoljeća steklo hrvatsko kraljevstvo. Skupili su 130 raznih povelja i trebalo ih je staviti na jedno mjesto. Zakmardi je bio protonotar, bilježnik pa je 1643. godine od orahovog drveta dao napraviti škrinju. Škrinja je imala tri ključa, jedan je bio kod bana, drugi kod podbilježnika Zakmardija, a treći je bio u vlasništvu Kaptola, kasnije podbana. Dakle, samo kad su sva trojica bila zajedno, škrinja se mogla otvoriti. Na unutarnju stranu poklopca Zakmardi je dao staviti pjesmu u čast domovini. I danas je škrinja cijela i čuva se u Zagrebu – ispričao nam je zanimljivosti iz Zakmardijeva života kustos muzeja Ozren Blagec.
U Križevcima Zakmardi je cijenjen kao dobrotvor. Budući da nije imao potomaka, velik dio imetka ostavio je pavlinima. Na mjestu njegove kuće sagrađen je pavlinski samostan, a danas je tu župni dvor i crkva sv. Ane. Ostavio je novac i za školovanje siromašne djece, zaklada kojom je financirao plaće učitelja i pomagao školovanje djece trajala je više od sto godina.
Zanimljiv je i podatak da se ne zna gdje je Zakmardijev grob. Umro je 1667. za vrijeme službenog puta u Bansku Bistricu, a sahranjen je u jednoj kapeli u zagrebačkoj katedrali. Krajem 19. st. katedrala je preuređivana i ta kapela je maknuta, tako da se zapravo ne zna što se dogodilo sa Zakmardijevim ostacima.

zakmardi_net4.jpg

zakmardi_net2.jpg
zakmardi_net1.jpg

zakmardi_net3.jpg


Napisala: Antonija Lalić, 6. a
Snimila: Martina Valec-Rebić








Tikvijada u Gornjem gradu

Stari običaj



Uoči Svih svetih i ove smo godine sudjelovali na gornjogradskoj Tikvijadi u prostorima KUD-a „Lipa”. Uz pomoć učiteljice prirode i biologije Stele Švehler završili smo naše bundeve, koje smo ranije kod kuće izdubili. Organizatori su nas počastili slatkišima i sokovima, a vrtićanci su otpjevali par pjesmica. OŠ Ljudevita Modeca osvojila je prvo mjesto, a nagradu je primio učenik 6. b razreda Dino Davosir. Drugo mjesto osvojio je Dječji vrtić Križevci, a treće mjesto osvojili su Ema i Fran Husinec.

tikvijada.jpg

Napisao. Dino Davosir, 6. b
Snimila: Stela Švehler



Čitamo pod krošnjama

Čitam, čitaš, čitamo



Akciji, kojoj je svrha promicanje knjige i čitanja, pridružili su se i učenici naše škole. Učenici 4. c razreda priključili su se akciji Gradske knjižnice „Franjo Marković” pa su na glavnome gradskome trgu čitali knjige iz ponude knjižnice.

Čitači na trgu
– Dočekala nas je knjižničarka Martina Poturiček i objasnila nam je da se u cijeloj Hrvatskoj odvija akcija „Čitajmo pod krošnjama“. Bilo nam je drago da smo i mi dio toga. Svatko je od nas izabrao neku priču o životinjama, strip ili slikovnicu. Veseli i s knjigama u rukama rasporedili smo se po klupama Nemčićevog trga. Zadubili smo se u čitanje izabranih knjiga. Prolaznici su nas u čudu gledali. Neki naši prijatelji iz razreda su čitali zajedno, neki su čitali naglas slabijim čitačima, a neki samostalno. Nekoliko djevojčica je čitalo igrokaz po ulogama zabavljajući prolaznike. Iako je bilo prilično hladno, uživali smo čitajući u parku – ispričali su učenici 4. c razreda.

Pod krošnjama u školskom dvorištu
Učenici 6. i 7. razreda mjesto za čitanje pronašli su u dvorištu naše škole te su svoje najdraže knjige čitali jedni drugima. Nije teško pogoditi da su se djevojke većinom odlučivale za romane s ljubavnom tematikom, dok su dječaci čitali kriminalističke i pustolovne romane. Bila je to još jedna prilika da se uvjerimo kako je čitanje ugodna aktivnost, ali i da su koristi od čitanja mnogobrojne: bogaćenje rječnika, stjecanje znanja i proširivanje spoznaja, razvijanje kritičkoga mišljenja, pažnje, koncentracije, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja i mašte, usvajanje moralnih vrijednosti i druge.

citanje_net2.jpg

citanje_net_1.jpg

citanje_net_4.jpg
citanje_net_5.jpg

Napisala: Doroteja Višak, 6. a
Snimile: Senka Pleše, Sandra Poje







Književni susret s Melitom Rundek

Haj, i mi smo online



U petak 22. listopada našu je školu posjetila književnica Melita Rundek. Melita Rundek rođena je 8. veljače 1961. u Zagrebu. Profesorica je komparativne književnosti i fonetike. Danas radi u knjižnici, a u slobodno vrijeme piše, slika, izrađuje nakit. Piše za odrasle i one nešto manje. Okušala se i u novinarstvu, obja-
vljivala je u časopisima Plima, Draga i Modra lasta te na Hrvatskom radiju, a napisala je djela Psima ulaz zabranjen, Reci brodovima da se brzo vraćam, Priče za laku noć, Mirko i 7 prigovora, Oči koje svijetle u mraku, Kupit će ti tata koturaljke, Zora, Suzy je nestala, 5 i ½ do zvona.
Na početku susreta književnica nam se predstavila, ispričala ponešto iz svog života i o svojim dosadašnjim knjigama. Predstavila je i svoju novu knjigu Haj, ja sam online. Glavni je lik Gizmo koji je dobio novo računalo. Nakon nekoliko klikova mišem Gizmaču se sasvim promijenio život. Knjiga Haj, ja sam online govori o problemima i mogućim opasnostima komunikacije na društvenim mrežama. „I ja imam Facebook”, rekla je književnica, na što smo se mi začudili, ali nam je pojasnila da se ne može pisati o nečemu što se ne poznaje. Zato je ona prije pisanja knjige istraživala, komunicirala s ljudima na forumima i društvenim mrežama pa je mogla vjerno opisati druženje putem interneta.
Na kraju smo i mi postavili nekoliko pitanja o spisateljičinom stvaralaštvu i životu, ali je razgovor ubrzo prekinulo školsko zvono. Imali smo prilike kupiti knjigu s potpisom autorice, što su neki učenici iskoristili.
Iako je većina sa zanimanjem pratila književni susret, nekoliko je učenika u posljednjem redu cijelo vrijeme brbljalo – valjda ne znaju da i u neposrednoj komunikaciji, baš kao i na internetu, postoje neka pravila ponašanja.

melita_rundek_za_web.jpg

Napisao: Dino Davosir, 6. b
Snimila: Martina Valec-Rebić




Predstava Ana i Mia

Jesti ili ne jesti



Krajem rujna u velikoj dvorani Hrvatskoga doma učenici križevačkih osnovnih škola imali su priliku pogledati predstavu Ana i Mia. Nika Mišković i Mia Biondić glume dvije prijateljice od kojih jedna oboli od anoreksije i bulimije, na što upućuje i naslov u kojem se kriju nadimci tih bolesti. Tema predstave je suvremena i zanimljiva, a sadržaj, uz povremene vesele dijelove, zapravo vrlo tužan i potiče na razmišljanje.

Ana_i_Mia_za_web2.jpg



Ana_i_Mia_za_web.jpg


Napisala: Lea Sokač, 6. b
Snimila: Martina Valec-Rebić





Priredba za đaka prvaše

Dobro došli, mališani



I ove je godine uoči početka nove školske godine održana priredba za prvaše kako bi im stariji kolege i učitelji poželjeli što radosniji početak đačkog života. Nakon što su ravnatelj Dražen Bokan i križevački gradonačelnik Branko Hrg pozdravili prisutne, uslijedilo je predavanje policajca Željka Kemenovića. Govorio je o djeci u prometu, posebice se obraćajući roditeljima koji bi trebali pripremiti svoje dijete za prvo samostalno sudjelovanje u prometu.
Uslijedio je glazbeno-recitatorski program koji je koordinirala Sandra Poje, a vodili su ga učenici 4. c razreda Anama-rija Jakopović, Martin Pleše i Dora Rebić. Dobrodošlicu prvašima poželjeli su učenici 4. c razreda svojim akrostihom Dobro došli. Uslijedila je Himna škole i još nekoliko pjesama Malog pjevačkog zbora pod vodstvom Ivančice Celovec. Publici se svidio monolog Velika sam učenice 4. c razreda Anje Ileković koju je uvježbavala Sandra Poje i kratak igrokaz Početnica dramske skupine 2. b razreda učiteljice Suzane Balić. Poznatu pjesmu Dine Jelušića Ti si moja prva ljubav na simpatičan način predstavili su učenici 2. a razreda učiteljice Nataše Marković. Na završetku programa komičar i kazališni glumac Vid Balog pročitao je šaljivu pjesmu na kajkavskom narječju i pozvao zainteresirane na glumačku radionicu u našoj školi povodom blagdana sv. Marka.
Nakon programa učiteljice Anica Žulj, Marija Pupovac i Tanja Majnarić iz matične škole te učiteljice iz područnih škola pozvale su svoje prvašiće na pozornicu gdje su im uručeni skromni pokloni.
Nadamo se da im je škola do sada ispunila sva očekivanja, srca ispunila radošću, a glavice znanjem.


prvasi_za_web.jpg


Napisao: Dino Davosir, 6. b
Snimila: Martina Valec-Rebić





Nagrađeni sudionici likovnog natječaja

Sveti Marko kao inspiracija



U petak, 2. srpnja nakon misnoga slavlja u crkvi Blažene Djevice Marije i Marka Križevčanina, u Restoranu Klara uz večeru su nagrađeni učenici čiji su radovi proglašeni najboljima na likovnom natječaju s temom života i djela svetoga Marka Križevčanina


Naša škola od 2006. godine organizira likovni natječaj kojim se želi promovirati život i djelo svetog Marka Križevčanina. Do sad je na natječaju sudjelovalo oko četiristo učenika iz dvadesetak osnovnih škola Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske županije.
Ove godine od učenika se tražio portret, stip ili slikovnica o svetom Marku Križevčaninu ili crtež crkve rodnoga kraja. Izbor likovne tehnike i formata radova bio je prepušten željama i afinitetima mladih umjetnika, a radovi su mogli biti pojedinačni ili skupni.
Na natječaj je 210 radova djece vrtićke dobi te učenika osnovne i srednje škole. Učenici su nagrađivani po uzrastu i po kategorijama koje su bile zadane u natječaju, a radove su odabrali Zdenko Balog i Grozdana Pavičić iz Križevačkog likovnog kruga, akademski slikar Ivan Nemet i Kruno Premelč iz Udruge „Potkalnički plemenitaši“.
Izdvojeni su i bit će nagrađeni radovi četrdesetak djece, šest učenika dječjih vrtića (Leon Martinović, Marija Muraja, Pavao Šatvar, Vinko Đuranec i Mia Bašić iz Dječjeg vrtića Križevci te Vinko Kamenarić iz Dječjeg vrtića Zraka sunca), trinaest učenika nižih razreda osnovne škole (Izabela Kosi i Nokolina Huseni iz II. OŠ Bjelovar, Tihana Jurić i Anja Sinjeri iz OŠ "Antun Nemčić Gostovinski" Koprivnica, Tea Kranjec i Romina Kožić iz OŠ Breznički Hum, Boža Beljan iz II. OŠ Bjelovar, te Karlo Subotičanec, Claudia Pittner, Marta Harča, Karla Švec, Hrvoje Pleše i Martin Pleše iz OŠ Ljudevita Modeca Križevci), četrnaest učenika viših razreda osnovne škole (Ines Rudec iz II. OŠ Bjelovar, Sara Đuras i Bojan Raos iz VI. OŠ Varaždin, Ivan Šargač, Josip Sekovanić i Brigita Mrazović iz OŠ Breznički Hum, Elizabeta Mateković i Margareta Petrinjak iz OŠ Visoko, Jelena Rukelj iz OŠ "Đuro Ester" Koprivnica, Dorotea Truščec iz OŠ Sv. Petar Orehovec, Sara Mergon iz OŠ "Vladimir Nazor" Križevci, Nenad Usorac iz OŠ Koprivnički Bregi, Mato Štefanac i Nikola Hodić iz OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac) te osam učenika centara za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju (Luka Posacec, Matija Košutić, Mihael Šatvar, Mihael Knok i Alen Keleković iz COOR-a Križevci te Igor Oršuš, Valentina Horvat i Katarina Radić iz COOR "Podravsko sunce" Koprivnica).
Nagrade autorima najboljih radova prema izboru župnika Ivana Novaka na dan kanonizacije svetoga Marka u Restoranu "Klara" primilo je devetero djece: Sara Đuras, Brigita Mrazović, Leon Martinović, Sabina Sapač, Monika Jura, Dora Ljubičić, Petra Ivković, Martin Pleše i Hrvoje Pleše.

sv._Marko_Križevčanin1.jpg

Radove možete vidjeti ovdje .

Napisala: Marta Pečnjak, 8. c
Snimila: Valentina Jurišić




Oproštaj od osmaša

Zbogom, osnovna školo



U petak 18. lipnja osmaši su na glavnome gradskome trgu imali program za završetak osnovnog školovanja. Predstavili su se učenici svih križevačkih osnovnih škola, a našu je školu predstavila Petra Paklan, učenica bivšeg 8. e razreda.
Opraštanje od osmaša završeno je 28. lipnja svečanom podjelom svjedodžaba u Velikoj dvorani Hrvatskog doma. Nagrađeni učenici koji su prosjek 5,00 imali tijekom cijelog školovanja jesu: Lara Majnarić (8. a), Josip Martinčić (8. b) i Petra Paklan (8. e). Još je sedmero učenika dobilo nagradu ravnatelja jer su tijekom školovanja imali samo dvije četvorke, a to su: Matija Harča (8. a), Magdalena Ječmenjak (8. a), Kristina Vugrinec (8. a), Josip Sovar (8. c), Laura Borčić (8. d), Ana Antolić (8. e) i Božidar Katanović (8. e). Posebno je pohvaljen Josip Martinčić (8. b), koji je sudjelovao na državnoj smotri LiDraNo s literarnim radom i scenskim nastupom (voditeljica Danijela Zagorec). Od sportaša nagrađeni su: Luka Tihelka (8. d), Josip Sovar (8. c), Marko Peršin (8. c) i Domagoj Balić (8. b) za 5. mjesto na državnom natjecanju u krosu (voditeljica Darinka Šimunčić); Josipa Kelek (8. e) za 4. mjesto na poluzavršnom državnom natjecanju iz atletike; Petra Paklan (8. e), Samanta Pičak (8. d), Klara Stančić (8. a), Laura Borčić (8. a), Marijana Švagelj (8. a), Magdalena Ječmenjak (8. a), Snježana Jakovljević (8. a) i Karla Matus (8. d) za 3. mjesto na poluzavršnom državnom natjecanju iz odbojke te Ana Antolić (8. e) za 2. mjesto na županijskom natjecanju iz šaha (voditelj Boris Vidović).
Program su vodile učenice 8. d, Karla Matus i Laura Borčić. Razrednice Ruža Zlatar (8. a), Valentina Palošika (8. b), Jadranka Crnić (8. c), Rozalija Kopsa (8. d) i Martina Valec-Rebić (8. e) obratile su se svojim učenicima poželjevši im sreću i uspjeh u daljnjem školovanju te uručile osmašima svjedodžbe, a zatim se svaki razredni odjel obratio učiteljima skečem, prezentacijom ili govorom. Program je završio zajedničkom pjesmom osmaša i pjevačkoga zbora pod vodstvom učiteljice Sandre Poštić.



17.jpg trg19.jpgtrg17.jpg


trg16.jpg

nagadeni_za_web.jpg
nagradeni2_za_web.jpg


Napisao: Dino Davosir, 6. b
Snimili: Martina Valec-Rebić, Zlatko Đuran





Obilježili smo Dan Europe

Evo nas, Europo



Aktiv učitelja engleskog jezika naše škole i ove je godine nizom aktivnosti obilježio Dan Europe. Na taj način pridružili smo se službenom programu Županijskog savjeta za europske integracije u obilježavanju Europskog tjedna u Koprivničko-križevačkoj županiji. Učenici su sudjelovali u izradi postera i plakata, pisanju literarnih radova na temu Hrvatska u čistoj i zelenoj Europi (Croatia in Clean and Green EU). Za učenike sedmih i osmih razreda organiziran je kviz Tko želi biti milijunaš u Europi (Who wants to be a Millionaire in Europe) na engleskom jeziku na kojemu je sudjelovalo 49 učenika. Sve ove aktivnosti bile su popraćene predavanjima i upoznavanjem učenika s prednostima ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Primanje kod župana
U petak, 14. svibnja u zgradi Koprivničko-križevačke županije na primanju kod župana Darka Korena dodijeljene su nagrade najuspješnijim učenicima koji su sudjelovali u navedenim aktivnostima, a svim učenicima koji su sudjelovali u bilo kojoj aktivnosti u obilježavanju Dana Europe ravnatelj škole Dražen Bokan uručio je nagrade koje su donirali Grad Križevci, Delegacija europske komisije u Republici Hrvatskoj i naša škola.

Nagrađeni učenici
Na nagradnom natječaju za izradu postera prvom nagradom nagrađene su Monika Denžić, Klara Katavić i Romana Horvat iz 7. b, drugom nagradom Petra Puškarić, Ivana Kucen i Josipa Hunjak iz 7. b, te trećom nagradom Petra Čavić i Magdalena Vuksanović, iz 6. c.
Na nagradnom kvizu nagrađeni su Sanela Stručić, Emil Milobara i Matija Bermanec za osvojeno prvo mjesto, Martin Sukalić i Matija Harča za drugo mjesto i Petra Paklan i Josip Martinčić za treće mjesto.
Među literarnim radovima na temu Europske unije, naše domovine i ekologije nagrađena je pjesma Irme Horvat, učenice 4. a i sastavak Doroteje Višak, učenice 5. a.

Napisao: Josip Žulj


europa_za_web.jpg

europa_za_web2.jpg







Natječaj Europske komisije na temu rodne ravnopravnosti

Bolji svijet



Likovni natječaj Europske komisije na temu rodne ravnopravnosti provodi se četvrtu godinu za redom u sedam regija diljem svijeta: u Africi, Aziji, Karibima i Pacifiku, Latinskoj Americi, Mediteranu i Bliskom istoku te europskim zemljama. Natječaj je namijenjen učenicima od 8 do 10 godina, a ove je godine s temom „Bili jednom jedna djevojčica i jedan dječak koji su zajedno željeli poboljšati svijet...“ trajao od 8. ožujka do 14. svibnja

Na natječaj u našoj zemlji pristiglo je više od 500 crteža iz 77 osnovnih škola. S područja naše županije poslano je ukupno 98 radova, a sudjelovali su i učenici naše škole.

Hrvatski finalisti
Delegacija Europske unije u RH odabrala je 10 crteža hrvatskih finalista, među kojima je i rad Ane Peremin, učenice bivšeg 4. a razreda učiteljice Anice Žulj. Anin rad prikazuje zemlju koju dječak i djevojčica sastavljaju poput slagalice, a zemlja, sastavljena od lijepih i dobrih stvari, nasmiješena je i sretna.
Radovi hrvatskih finalista poslani su u Europsku komisiju u Bruxelles, koja je krajem lipnja pregledala više od 26 tisuća crteža djece iz 61 zemlje. Među konačnih 14 pobjedničkih crteža koji su u studenome na završnoj svečanosti i izložbi u Bruxellesu nagrađeni nagradom od tisuću eura, nažalost, nije se našao Anin.

Županijske nagrade
Nakon što je Delegacija Europske unije u RH odabrala hrvatske finaliste, ostale radove iz naše županije pregledao je Županijski savjet za europske integracije te uz stručnu pomoć izdvojio radove koji su posebno nagrađeni. Među njima našli su se radovi još dviju učenica učiteljice Anice Žulj - Doroteje Vrbančić i Zrinke Zagorec.

likovni_mala.jpg

likovni_mala_2.jpg


Napisao: Dino Davosir, 6. b




Natjecanje u prometu

U prometu sigurni


U našoj školi postoji grupa na kojoj učenici uče kako se ponašati u prometu. Petero polaznika pod vodstvom učitelja tehničke kulture Zvonimira Tinodija sastaje se dvaput tjedno, uče prometna pravila, pišu ispite i vježbaju za natjecanja. Na školskom natjecanju najbolji su bili Ivana Dušak i Anamarija Jembrek među djevojčicama teVlaho-Josip Štironja i Tomislav Blažinčić među dječacima.

„Sigurno u prometu”
Na županijskom natjecanju Anamarija Jembrek iz 7. b osvojila je drugo mjesto pa je upućena na 18. državno natjecanje učenika osnovnih škola „Sigurno u prometu” koje je u svibnju održano u Zadru. Više od osamdeset učenika petih i šestih razreda pokazalo je svoje poznavanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila te vještinu upravljanja biciklom na prometnom vježbalištu. Anamarija je zauzela 16. mjesto pojedinačno i 8. mjesto skupno.

Testiranje, ali i zabava
- Bili smo u Zadru tri dana, u sportskoj dvorani Osnovne škole „Zadarski otoci”. Na natjecanju smo imali teorijski dio, testove o prometnim znakovima i pravilima. Najteži su mi bili tekstovi o raskrižjima. U praktičnom dijelu sam bila bolja, imali smo tri različita poligona: s čunjevima, lanac i osmica. Na kraju smo sudjelovali u grupnom radu po županijama. Projektorom su nam pokazali slike, a mi smo trebali zapamtiti što više pojedinosti. Tu smo bili dosta dobri – objasnila je Anamarija.
Osim rada, učenici su imali priliku uživati i u morskim radostima i druženju.
- Išli smo na izlet na Dugi otok, kupali smo se i u moru i u bazenu. Imali smo dosta slobodnog vremena pa smo šetali i gledali ponudu po dućanima. Sprijateljila sam se s dvjema djevojčicama iz Varaždina i jednom iz Kalnika – povjerila je Anamarija.

Napisala: Lucija Nežak, 6. d






Malo veliko križevačko spravišče



za_net.JPG
Snjeguljica i sedam patuljaka PŠ Sv. Helena

za_net2.jpg
Plesna haljina žutog maslačka 3. c razreda







Učenici naše škole sudjelovali u emisiji Vjeronauk u školi

Modeci na Radiju Marija


Program Radija Marija razlikuje se od programa ostalih radijskih postaja zbog obilja vjerskih sadržaja poput različitih molitava i vjerskih pouka. Uz informativni te zabavni i glazbeni program, Radio Marija posebnu pozornost posvećuje djeci i mladeži. Velečasni Ivica Zlodi, voditelj emisije Vjeronauk u školi, posjećuje škole diljem Lijepe Naše, predstavlja njihov rad i suradnju sa župskom zajednicom. Tako je u utorak, 20. travnja Osnovna škola Ljudevita Modeca dobila priliku prezentirati svoje izvannastavne aktivnosti, darovite učenike i uspjehe

Emisija je započela razgovorom vlč. Zlodija i ravnatelja Škole Dražena Bokana o povijesti škole, organizaciji nastave i projektima koje škola provodi. Središnji dio emisije osmislila je novinarska družina pod vodstvom profesorice Martine Valec Rebić. Glavna urednica-učenica školskoga lista Izvor Marta Pečnjak predstavila je družinu i Izvor, a zatim prepustila riječ kolegicama novinarkama koje su se u ovoj prigodi okušale u voditeljskoj ulozi – Antoniji Bratić i Antoniji Stručić.
Voditeljice su na početku najavile kratak skeč Božidara Adamića i Matije Harče, članova družine Isusovi učenici, vjeronaučne skupine Škole koju vodi vjeroučiteljica Valentina Jurišić, kojim su predstavili neke od svojih aktivnosti, kao što su sudjelovanje na vjerskim skupovima i planinarskome križnom putu, obilježavanje blagdana sv. Marka Križevčanina, uvježbanje scenskih izvedbi vezanih uz živote svetaca i blaženika, suradnja s domaćim i susjednim župama.
Uslijedilo je predstavljanje grupe Ljubitelji glazbe koja je prošle godine snimila glazbeni album Križevci, grade moj i razgovor sa solisticama Larom Majnarić i Idom Šimunčić. Pjevačice su ispričale svoje dojmove sa snimanja i promocije nosača zvuka, a slušatelji su tijekom emisije uz naslovnu pjesmu imali priliku čuti i Himnu škole te pjesmu Ljubav.
U nastavku emisije predstavljeni su daroviti učenici Škole, Petra Paklan, osmašica čije ocjene tijekom cijeloga školovanja imaju najviši prosjek i Josip Martinčić, osmaš izuzetno nadaren za scenski nastup i pisanje. Josip je, pod vodstvom profesorice Danijele Zagorec, ove godine po četvrti put sudjelovao na Državnoj smotri Lidrano, smotri literarnog, dramskog i novinarskog dječjeg stvaralašta, i to ovoga puta u čak dvije kategorije. Slušatelje je u izvrsnost svoje literarne, ali i interpretacijske nadarenosti, uvjerio čitanjem pohvaljenoga rada Sv. Lucija.
Nakon Josipa slušateljima Radija Marije predstavila se grupa Mali glagoljaši o kojoj su više rekle najmlađe glagoljašice, učenice drugoga i trećega razreda Ema Golubić i Dora Rebić, a zatim su voditeljice porazgovarale s dvoje najboljih sportaša Škole, čiji su sportski uspjesi važni ne samo za našu školu, nego i za cijeli naš grad i našu zemlju – to su Klara Katavić koja je prošle godine na svjetskom prvenstvu u karateu u Pekingu osvojila treće mjesto i Božidar Katanović koji je sa svojom partnericom Ivonom Begić po drugi put državni prvak u plesu.
Na kraju učeničkoga dijela emisije još jednom su voditeljice porazgovarale s Idom Šimunčić, koja je osim pjevačice i vrsna sportašica, pobjednica natjecanja Čokolino Višebojac. U drugome razgovoru ispričala je o putovanju svoga 7.d razreda i učenika Područne škole Vojakovački Osijek na Montenegro dance festival (Crnogorski festival plesa) na kojemu su kao jedina osnovna škola izveli razigranu cirkusku točku te prezentirali hrvatske narodne plesove
Nakon učenika za voditeljski je mikrofon ponovno sjeo vlč. Zlodi i porazgovarao sa socijalnom radnicom Elvirom Kiš Miklečić o CAP-u, programu prevencije zlostavljanja djece koji se već niz godina provodi u našoj školi, i vjeroučiteljicom Valentinom Jurišić o suradnji sa župskom zajednicom.
(A.B.)

Radio_1.jpg Radio_2.jpg

Radio_3.jpg Radio_4.jpg

Radio_5.jpg Radio_6.jpg



Đurđevo pod lipom

Ples, igra, druženje – sve u jednom


U čast svih Đura, Đurđica, Juraja i onih sa sličnim imenima, u organizaciji Dobrotvornog i kulturnog društva Lipa održana je tradicionalna manifestacija Đurđevo pod lipom. Povorka je 23. travnja krenula od Vatrogasnog doma. Na putu do Gornjogradske lipe položeni su vijenci na rodne kuće znamenitih Križevčana. Pozdravnim govorom građanima, uzvanicima i izvođačima programa obratila se predsjednica Društva Lipa gospođa Branka Gold, a zatim su sudionici programa pokazali svoja umijeća. U programu su sudjelovali: Moto klub Križevci, Križevačke mažoretkinje, Odred izviđača Križevci, Puhački orkestar Križevci, Udruga Podkalnički plemenitaši, Gornja Rijeka, KUD "Križevci" Križevci, Udruženje umirovljenika Križevci, KUD "Prigorje" Križevci, KUD "sloga" Mikleuš, KUD "Cirkvena" Cirkvena, KUD "Rudar" Glogovac, Udruženje obrtnika Križevci, Klapa "Zrinski" Vrbovec, Tamburaški orkestar HORKUD-a.
(D.D.)



Radionica o oslikavanju pisanica voskom

Staro postaje novo

Tehnika oslikavanja pisanica voskom i uranjanja u tri boje od davnine je poznata u Podravini, ali se sve manje koristi. Da ne padne u potpuni zaborav, brine se narodni umjetnik i skupljač narodne baštine Josip Cugovčan, vlasnik cijelu zbirku pisanica iz Podravine, Međimurja, Slunja, čak i Japana. Kako je rodom iz Podravskih Sesveta, najdraže su mu pisanice iz Podravine.
Ovaj marljivi umjetnik vodi radionice u raznim gradovima naše domovine kako bi svoje znanje prenio na druge.Već drugu godinu zaredom u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta i Križevčani su imali priliku naučiti tu staru tehniku. 30. travnja u Podrumskoj dvorani Hrvatskog doma petanaestak je polaznika napravilo svoje prve tradicionalne pisanice. Svaki sudionik radionice dobio je komad pčelarskog voska, posebno izrađenu pisaljku i lučicu. Pisaljka ima bakreni vrh koji se zagrijava nad lučicom, naslanja na vosak koji se od topline topi, a zatim se nanosi na tvrdo kuhano jaje. Sve što se prekrije voskom u prvome bojanju ostat će prirodne boje, nakon prvog uranjanja u boju za pisanice dobijemo žute slikarije, nakon trećeg crvene i na kraju se nepokriveni dio oboji u crno.
Među polaznicima bilo je i nekoliko učenika i učitelja naše škole koji su svoje uskrsne košarice uljepšali tradicionalnim živopisnim pisanicama.
(D.D.)




45. planinarski križni put

Hodati za Isusom


U subotu 13. i nedjelju 14. ožujka u našemu kraju održan je 45. planinarski križni put. Planinarske križne putove već više od dvadeset godina organizira Planinarska bratovština sv. Bernarda iz Samobora dvaput godišnje, u korizmi i početkom jeseni, a godišnje se na tu pobožnost odazove nekoliko tisuća ljudi. Ovo je drugi put da je PKP održan u križevačkom kraju, na relaciji Križevci - Orehovec - Križevci

U subotu ujutro oko 270 sudionika planinarskog križnog puta sakupilo se ispred HAK-a te nakon peciva i čaja krenulo do prve postaje, crkve Majke Božje Koruške i sv. Marka Križevčanina gdje je održana prva misa. Pod geslom "Za Tobom ću kamo god Ti pošao" (iz Lukina evanđelja), uz pjesmu i molitvu hodočasnici su obilazili raspela i kapele okolnih sela koji su predstavljali postaje križnoga puta, a vjernici iz drugih mjesta imali su priliku moliti Križni put sa sv. Markom Križevčaninom autora preč. Ivana Miklenića, objavljenog krajem siječnja uz 2. dane hrvatskih svetaca i blaženika. Mještani su hodočasnike srdačno dočekivali, nudeći ih hranom i vodom. Predvečer su hodočasnici blatni, mokri i umorni stigli u Orehovec. Nakon misnoga slavlja i večere, smješteni su u školu gdje je predviđeno noćenje. Druženje uz pjesmu i ples prekinuto je nešto prije ponoći kako bi se hodočasnici odmorili za još jedan dan hodanja.
U nedjeljno jutro nakon doručka i mise održan je rad u skupinama, u kojem su se uz molitvu promišljala vjerska pitanja, a zatim se krenulo prema Križevcima. Hodočašće je, iako nekima prilično fizički naporno, bilo ispunjeno radošću. "Uspjela sam, ja bih opet!", "Zašto je već gotovo?" komentari su koji su se mogli čuti nakon mise u župnoj crkvi sv. Ane čime je završen 45. planinarski križni put.
(J.L.)

krizni_put_2.jpg krizni_put_1.jpg



XVI. Križevački pedagoški dani

Sretniji učitelji za sretniju djecu


Križevački pedagoški dani, stručni skup prosvjetnih djelatnika, prvi su put održani 1974. g. kao aktivnost jedne od najpoznatijih nacionalnih ustanova i najstarijih učiteljskih udruga - Hrvatskog književno-pedagoškoga zbora.
Prošloga su četvrtka (11. ožujka) 16. Križevački pedagoški dani okupili preko tri stotine i pedeset odgajatelja, učitelja i profesora iz Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Bjelovarske-bilogorske županije, koji su prisustvovali nizu predavanja i radionica na temu Zdravlje u školskome okruženju ili Kako postati i ostati zdrav u školskom sustavu. Ovogodišnji su Dani, u organizaciji Osnovne škole Ljudevita Modeca, spomenutoga Zbora, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije, po prvi put održani pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno Agencije za odgoj i obrazovanje

Nakon kratkog glazbeno-recitatorskog programa učenika OŠ Ljudevita Modeca prisutne je pozdravio ravnatelj škole domaćina Dražen Bokan zahvalivši se uvaženim gostima i predavačima te utemeljitelju Pedagoških dana Valentinu Puževskom. Prisutnima su se obratili i gradonačelnik Branko Hrg, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mladen Tinodi, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ivan Pal, zamjenica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Sanja Urek te zamjenik predsjednika HPKZ-a i saborski zastupnik Nevio Šetić.
Radni dio programa, koji su vodile učiteljice Ivka Kajganić i Suzana Balić, započet je predavanjem Dubravke Miljković, profesorice na Učiteljskoj akademiji i Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, na temu Sreća i zdravlje. Miljković je u zanimljivom i dinamičnom izlaganju istaknula da sreća (dubok i trajan osjećaj da je život dobar, ispunjavajuć, smislen i ugodan) utječe na zdravlje jer sretni ljudi teže obolijevaju, brže se oporavljaju ako se razbole i uglavnom duže žive. Osim toga, sretni ljudi su kreativniji i općenito boljeg raspoloženja, a to su poželjne osobine svakoga učitelja. Dobro raspoloženje slušatelja izazvale su dječje izreke o tome što je sreća i šaljiva poruka na kraju predavanja: Ujutro progutaj žabu... nakon toga ništa ne može biti gore!
O povezanosti vjere i duševnog zdravlja govorio je pater Mijo Nikić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Nakon podsjećanja na dimenzije čovjeka (duhovnu, društvenu, emocionalnu, tjelesnu i podsvjesnu) govorio je o nedostatku ljubavi i prihvaćanja kao temeljnog uzroka većine duševnih poremećaja te podsjetio da je Bog, koji je čista ljubav, rješenje takvih problema.
Vladimir i Zdenka Gruden, istaknuti liječnici psihijatri, u predavanju Kako učitelji mogu misliti zdravo istaknuli su važnost pozitivnoga mišljenja, a put k zdravom mišljenju, tvrde, počinje proispitivanjem sebe i opuštenošću. Učitelj mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba s visokim osjećajem samopoštovanja kako bi mogao biti uzor svojim učenicima.
Posebnost ovogodišnjih Dana jest i njihov međunarodni karakter. Alois Hechenberger iz Austrije u predavanju Sportmeet, kako sportom i zajedništvom postati zdravlji ustvrdio je da 40 % današnje djece ima manjak koncentracije i prisustvo nervoze čemu je uzrok nedostatak kretanja. Kretanje je povezano sa zdravljem, potiče zdrav psihofizički razvoj, pomaže pri trošenju viška energije, potiče kreativne oblike izražavanja, zajedništvo i učenje. Istaknuo je važnost igre u djetinjstvu i mladosti, posebice igara kretanja i igranja igračkama koje razvijaju maštu i kreativnost te s učiteljima izveo kratku vježbu razgibavanja koju je moguće provesti u razredu s djecom. Predavanje je završio porukom učiteljima da sami moraju biti ona promjena koju žele vidjeti kod drugih.
U posljednjem predavanju Zlatka Pejića, makrobiotičkoga zdravstvenoga savjetnika bilo je riječi o cjelovitoj prehrani i ostvarivanju zdravlja. Pejić je obrazložio kako je pogrešno mišljenje da su mikroorganizmi najveći neprijatelj čovjekova zdravlja jer u ljudskome tijelu ima deset puta više mikroorganizama od naših vlastitih stanica, nego je čovjek sam sebi najveći neprijatelj zbog toga što u organizam unosi hranu koja mu šteti. Preporučio je uzimanje cjelovitih, svježih i ekološki uzgojenih namirnica, umjesto konzervirane, smrznute, prekuhane i odstajale hrane kako bi bolesti bilo manje.
Prije nastavka rada u obliku radionica, učitelji su u novom prostoru za praktičnu nastavu učenika Srednje škole „Ivan Seljanec” u bivšoj vojarni imali priliku razgledati štandove i degustirati domaće proizvode koje su pripremili učenici i roditelji osnovnih i srednjih škola s područja Grada.
Raznovrsne i mnogobrojne radionice odvijale su se na tri mjesta, u prostorijama Osnovne škole Ljudevita Modeca, Osnovne škole „Vladimir Nazor” i Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju.
O zdravoj prehrani praktično se moglo naučiti više na radionicama Zdrava prehrana - radionica praktične kuhinje Ane Janjatović Zorice, Zeleno za zdravlje Zlate Nanić te Zdravlje i organski uzgoj voća i povrća Verke Filipović.
Niz radionica posvećen je postizanju osobne sreće i smirenosti te dobrih međuljudskih odnosa: Škola sreće Elvire Dobrić Fajl, Tehnike asertivnog ponašanja Alme Rovis Brandić, Relaksacija - autogeni trening Vladimira i Zdenke Gruden, Cjeloviti život i zdravlje ili kako da moj um, tijelo i okolina budu uravnotežena cjelina Magdalene Živković i Barice Urh, Zajedništvo u pedagogiji - zdravlje međuljudskih odnosa Anne Lise Gasparini, Vlatke Raguž i Zdenka Horvata te Kako živjeti zdravo i unaprijediti svoje zdravlje Ivančice Janković.
Predavanje Aloisa Hechenberga nastavljeno je istoimenom radionicom, a sličnom temom upotpunjenom glazbom bavile su se radionice Tradicija, ples i zdravlje Mirjane Benko i Tihomira Pleše i Suodnos sastavnica pokreta i glazbe Ivančice Janković.
Svoje mjesto u nizu radionica našle su i radionice Učenici s posebnim potrebama i zdrav život Zrinjke Stančić i „Zlatna grana”, odnos prema prirodi i mitsko-bajkoviti motivi u hrvatskim tradicijskim pjesmama Lidije Bajuk.
Iako je predavanja i radionica bilo puno, a odmora vrlo malo, učitelji su iskazali zadovoljstvo raznovrsnošću tema i korisnošću naučenoga.
(V.J.Š.)

sefovi.jpg
Pozdravna riječ ravnatelja i gradonačelnika

Glazbeni_program.jpg
Glazbeno-recitatorski program učenika naše škole

autogeni_trening.jpg
Radionica Vladimira Grudena - Relaksacija - autogeni trening

bajuk.jpg
Radionica Lidije Bajuk - „Zlatna grana”, odnos prema prirodi i mitsko-bajkoviti motivi u hrvatskim tradicijskim pjesmama

Miljkovic.jpg
Predavanje Dubravke Miljković

organski_uzgoj_povrca_i_voca.jpg
Radionica Verke Filipović - Zdravlje i organski uzgoj voća i povrća

Pajic.jpg
Predavanje Zlatka Pejića

Domjenak.jpg
Domjenak u novom prostoru za praktičnu nastavu učenika Srednje škole „Ivan Seljanec” u bivšoj vojarni





Tribina: Krešimir Mišak o teorijama urote

Teorija je zapravo praksa


U sklopu festivala šokiranja kulturom prošlog je četvrtka, 11. ožujka održana još jedna zanimljiva tribina u kojoj je Krešimir Mišak govorio o teorijama urote. Iako je Mišak najpoznatiji kao novinar i voditelj emisije Na rubu znanosti koja se emitira na HRT-u, okušao se i u pisanju znanstveno-fantastičnih priča te niz godina svira u rock sastavu. U ovoj je prilici govorio o temi o kojoj mnogi ne žele ni razmišljati iz dva razloga: Ako su te teorije istinite - kako si pomoći, a ako nisu - čemu gubiti vrijeme?

Mišak je predavanje započeo promišljanjem pojma teorija urote uz koji se često vežu negativne asocijacije ma koliko određena teorija imala smisla. Navodeći primjer članka u jednom dnevnom listu u kojem se pod naslovom Najpoznatije teorije urote uz globalno zatopljenje ili pad Blizanaca navode i potpuno smiješne i nevjerojatne teorije poput zamjene nekih pjevača dvojnicima, ustvrdio je da se radi o namjernom obezvrjeđivanju objašnjenja određenih događaja u svijetu drugačijih od onih općeprihvaćenih i objavljenih u medijima. Mišak je kao protuudarac onima koji s podsmjehom gledaju na teorije urota skovao pojam teorija spontanog razvoja događaja želeći ukazati na nelogičnost vjerovanja da se stvari u svijetu događaju spontano i da događanja ne kreiraju moćni ljudi prema svojim osobnim interesima. Predlaže i da se riječ teorija iz pojma teorija urote zamijeni riječju praksa jer je to ono što se događa neprekidno, što određuje glavni tijek većine događaja oko nas, kao što je odredo i tijek većine događaja u prošlosti. Mišak, kao zagovornik teorija urote drži da su neka tumačenja svjetskih događaja ne samo na pravom tragu, već se bez njih svijet uopće ne može i ne bio smio interpretirati.
Mišak je, navodeći autore i naslove knjiga koje se bave ovom tematikom, govorio o različitim teorijama, posebice o tvrdnjama Davida Ickea, jednog od najpoznatijeg svjetskog teoretičara urota, kojega je imao priliku ugostiti u svojoj emisiji. Tako se moglo čuti kako je globalno zatopljenje izmišljotina, štoviše da je svijet u razdoblju hlađenja, nekon koje će se opet zagrijavati i tako ukrug, da su ptičja i svinjska gripa namjerno izazvane kako bi se prorijedilo stanovništvo i zaradilo od prodaje cjepiva ili da Svjetski trgovački centar, poznate Blizance nije srušila šačica terorista. Spominjale su se i teorije u koje je malo teže povjerovati, poput one da svijetom vladaju gmazovi koji poprimaju ljudski oblik.
U završnome dijelu tribine upućeniji posjetitelji postavljali su pitanja i komentirali rečeno, a kako je na svakome čovjeku da odluči u u što će vjerovati, shvatili smo da nije loše stvari preispitivati i pogledati iz više kutova prije no što ustvrdimo što je istinito ili barem vjerojatnije.
(A.B.)

Misak1.jpg
Razgovarali smo s Krešimirom Mišakom, a intervju ćete moći pročitati u novom broju Izvora

Misak2.jpg
Mišakovo izlaganje o teorijama urote





Predavanje Davora Rostuhara, putnika, novinara i fotografa

Kroz džunglu s Davorom Rostuharom



Ovogodišnji bogat program Culture shock festivala započeo je u četvrtak, 4. ožujka zanimljivom tribinom Davora Rostuhara, mladoga putnika, novinara i fotografa, koji je putujući od svoje šesnaeste godine obišao više od šezdeset zemalja svijeta. Reportaže i fotografije s putovanja objavljuje u najpoznatijim domaćim časopisima i novinama. Uz stotine tekstova i preko tisuću fotografija, objavio je i tri knjige - Samo nek se kreće govori o njegovom putovanju biciklom iz Hrvatske u Egipat, a u drugoj pod nazivom Na putu u skrivenu dolinu opisuje putovanje u srednju i južnu Aziju. Predavanjem uz fotografije u prepunom Klubu kulture predstavio je svoju treću knjigu Džungla, koja prati sedam ekspedicija kojima je u posljednje četiri godine istraživao Gvatemalu, bolivijsku Amazonu i Novu Gvineju

Rostuhar je predavanje započeo prikazivanjem kratkog filma o plemenu Dali koji su 1961. snimili profesori s Harvarda jer je putovanjem u njihovu zemlju uhodavao svoju ekipu za druge teže ekspedicije. U toj je ekspediciji posjetio sela Nove Gvineje koja su misionari otkrili početkom 60-ih godina. Plemena Zapadne Papue dugo su ostala skrivena ostatku svijeta jer planinski lanac Jayawijaja zaštićuje naseljenu dolinu, a iz zraka je nevidljiva zahvaljujućim gustim oblacima. Zanimljivo je da su oni među prvim ljudima otkrili poljoprivredu, ali su od tad evolucijski stali i živjeli u stilu kamenog doba prehranjujući se uzgojem slatkoga krumpira sve do prije četrdeset godina, kad su doživjeli kulturnu tranziciju pa to selo danas ima školu, ceste u bližoj okolici, suvremenu odjeću, trgovine, čak i jedan hotel. Razvijen je i turizam, tradicionalne borbe između plemena sada više nisu stvarne, nego se uprizoruju za turiste.
Nakon boravka s plemenom Dali, Rostuharova ekipa prepješačila je 100 km preko planinskog lanca punog kišnih šuma do sela plemena Yali. Sudjelovali su i u povijesnom događaju za to pleme - u grad Nisikni stigao je političar koji potječe iz njihovoga plemena i darovao im novac. Budući da ga nisu imali gdje potrošiti, političar je otvorio trgovinu koju su Yajiji u vrlo kratkome roku ispraznili.
Iako je u svoje ekpedicije Rostuhar uložio mnogo truda i novca, nisu sve završile uspješno. Govorio je o ekspediciji uz rijeku Waponga gdje su tražili pleme Wolani koje se u susretu s bijelcima povuklo u podnožje planine i tako nastavilo živjeti svojim načinom života. Nakon mnogih teškoća koje su bile protiv njih - gusta šuma, usponi, lijeni nosači, vlaga, zmije - naišli su na prvi trag ljudi: polupećinu u kojoj su od vlage sklonjena kamenom sjekirom odsječena drva. Ali veselje nije potrajalo jer su se ubrzo zbili događaji nakon kojih je ostao samo povratak. Jedan je član ekipe za vrijeme prelaska po srušenome deblu upao u rijeku. Srećom, uspjeli su ga spasiti, ali iste večeri nesretniku se pijavica prilijepila za oko. Bilo je to dovoljno da nosači odustanu od daljnje potrage pa su se vratili u Jayapuru.
- Vratili smo se u Jayapuru bezvoljni, demotivirani, nije nam se dalo vratiti doma ni ići nikamo, jednostavno smo željeli sjediti na plaži i gledati nebo i tako vegetirati tjednima, što smo i napravili - ispričao nam je.
U završnom dijelu predavanja Rostuhar je govorio o njegovoj najdražoj ekspediciji u močvarni dio južnog i jugoistočnog planinskog podnožja gdje živi pleme Korowai. Tamo su 1979. godine dvojica misionara pokušala pacificirati pleme koje se sastoji od mnogo klanova, no područje je bilo preveliko pa su ga podijelili na južni i sjeverni dio i odlučili pokrstiti samo južni dio. Donji Korowai danas ima škole, trgovinu, turizam. Saznali smo da znatan broj turista plaća velik novac da bi vidio plemena koja nikada nisu surela bijeloga čovjeka, ali zapravo dobivaju uigranu predstavu već pokršenih domorodaca.
Kako je cilj Rostuharove ekspedicije bio doći do plemena koja doista nisu bila u doticaju s bijelcima i civilizacijom, krenuli su kroz sjeverni Korowai i nakon naporna putovanja stigli do klana Banggatung.
- Poklonili smo im svinju, njezinu vrijednost oni poznaju i cijene pa su ubrzo pristali da ostanemo s njima neko vrijeme - objasnio je Rostuhar.
Banggutunzi žive vrlo jednostavnim životom, osnovni posao je potraga za hranom. Dok muškarci love, žene skupljaju plodove. Vrlo važna namirnica je i kruh dobiven od škroba drveta. Od mesa često jedu ribu koju love tako da vrše zataknu u brane, a prava su im poslastica divlje svinje čijim se kostima hvale stavljajući ih na strop. Kuće grade na drvećima jer vjeruju da noću zemljom vladaju duhovi, a za razliku od drugih plemena koja imaju posebno muške, posebno ženske kuće, Banggatunzi žive zajedno.
O Banggatuzima je nakon iscrpnog predavanja publika nastavila postavljati pitanja, a nas je zanimalo je li Rostuhar kao dijete mislio da će postati fotograf i novinar pa smo saznali da nije. O planovima za budućnost rekao da vjerojatno više neće putovati u džungle jer mu je dosta tih krajeva i smatra da je postigao svoj cilj, ali namjerava putovati u civilizirane krajeve.
Susret s Rostuharom potaknuo nas je na razmišljanje o životu: neuspjeh nas ne smije obeshrabriti i zaustaviti na našem putu do cilja jer su trud, napor, upornost i žrtva cijena uspjeha.
(J.M.)

predavanje-web.jpg
Davor Rostuhar uz fotografije priča o plamenima Nove Gvineje

Novinari_Modeca_i_Rostuhar-web.jpg
Ekipa novinara s Davorom Rostuharom




Promocija Slavonskog Broda

Upoznajmo slavne povijesne osobe i književne likove


Turistička zajednica grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije u utorak, 3. ožujka 2010. u zbornici OŠ Vladimira Nazora povela nas je na kratku virtualnu šetnju gradom i okolicom. Osim podataka o Slavonskom Brodu – veličine, položaja, nagrade „Zeleni cvijet 2009“ za najuređeniji grad i trg iznad 60000 stanovnika - istaknuli su ponudu i sadržaje namijenjene školskim izletima ili terenskoj nastavi: obilazak Tvrđave Brod iz 18. st., površinom najveći spomenik kontinentalne Hrvatske,koji ugošćuje brojne osnovne i srednje škole, Galeriju Ružić te muzej tambura i kovačku radionicu s prezentacijom starih obrta, zatim posjet frajevačkom samostanu u kojem je uređena spomen-soba Dragutinu Tadijanoviću, ljetnikovacu obitelji Mažuranić, obilazak glavnoga trga, Trga Ivane Brlić-Mažuranić gdje je obiteljska kuća Mažuranića. Ponuda obuhvaća i susret s najpoznatijim likovima iz priča i romana Ivane Brlić-Mažuranić, ali i programe živuće povijesti, u kojima glumci domaćeg kazališta utjelovljuju Potjeha, Hlapića i druge Ivanine likove te važnije povijesne ličnosti s područja Grada i Županije. Pozvali su nas već tradicionalnu dječju svečanost „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“ koja se ove godine održava od 18. do 24. travnja u sklopu koje se održavaju razne radionice i predstave za djecu.
Dojmilo nas ovakvo izlaganje i samopromocija grada Slavonskog Broda, a dali su nam dobar primjer kako bismo i mi mogli promovirati svoj grad i poznate osobe svoga kraja.
(J.M.)

IMG_6314-mala.jpg
Učenike u Slavonskom Brodu čekaju majstor Mrkonja, Hlapić, Potjeh i mnogi drugi likovi iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić





Nesreća zbog snijega

Ni put do škole nije siguran


Vožnju na relaciji Vojakovački Osijek - Križevci za vrijeme već pomalo dosadnoga snijega u veljači pamtit ćemo po silnoj panici i strahu. Autobus je, skliznuvši s ceste, polako propadao u snijeg djelujući kao da će se preokrenuti. Zahvaljujući mještanima Vojakovačkog Osijeka koji su uskočili u pomoć svojim strojevima, autobus je ostao u stabilnom stanju i sve je prošlo bez težih posljedica. Ovo nije prvi put da se tako nešto dogodilo pa se moramo zapitati o sigurnosti i opremljenosti autobusa. Činjenica je da velik broj autobusa nema zimske gume, po kišnom vremenu krovovi autobusa prokišnjavaju, nemaju grijanja, a najozbiljnije je to što ni kočnice nisu u najboljem redu. Dokle će to biti tako? Nadajmo se da se ne mora dogoditi tragedija kako bi autobusi imali potrebne uvjete za vožnju.
(J.S.)

external image school_20bus_20-_20cartoon_207.gif



Karneval u drugom razredu

Maskirani na nastavi


U utorak, 16. veljače 2010. učenici 2.b i 2.c razreda došli su u školu maskirani. Vrlo uzbudeni i nasmijani uz svoje učiteljice, nastavu su započeli obradom pjesmice Karneval Jadranke Čunčić-Bandov, a zatim su zapjevali fašničke pjesme i otplesali valcer pod maskama. Radni dan završili su biranjem najljepšeg plesnog para te najorginalnije maske. Za trud i kreativnost nagradeni su slatkišima.

Maskenbal_1.jpgMaskenbal_2.jpgMaskenbal_3.jpg



Klizanje pod maskama

Klara - najbolja maska



Michael Jackson, Pipi Duge Čarape, razne princeze, gusari, godišnja doba i razne druge maske klizali su pred očima povjerenstva u ŠRC-u Šalata ove veljače u nadi da će njihova maska biti proglašena najoriginalnijom. Zasluženo je prvu nagradu osvojila učenica naše škole Klara Katavić s maskom Heal the World. Onima koji nisu vješti klizači pomoć su pružali učiteljica i učitelj tjelesne i zdravstvene kulture, Darinka Šimunčić i Dario Sokač. Nakon zabavnog i zanimljivog klizanja, umorni i gladni učenici okrijepili su se u McDonaldsu pa zadovoljni i nasmijani nastavili zabavu u autobusu za Križevce.
(I. Š.)

klizanje_2010_-_3.jpg
Najboljom proglašena je Klarina maska Heal the World, a njezin je brat Bruno osvojio peto mjesto

klizanje_2010_-_1.jpg
Maskirani klizači na okupu

klizanje_2010_-_2.jpg
Maškare iz 5.b




Županijska smotra LiDraNo 2010.
Josip upućen na Državni LIDRANO

Josip Martinčić predstavljat će Županiju na Državnoj smotri Lidrano svojim literarnim radom Sveta Lucija te scenskim nastupom izvodeći tekst Cvijeće je crveno

5. veljače 2010. u Hrvatskom domu bili smo domaćini Županijskoj smotri Lidrano, na kojoj su djeca svih uzrasta pokazala svoje umijeće u literarnom, dramskom-scenskom, novinarskom i video stvaralaštvu. Sve je počelo kratkim doručkom u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma kojim su se gosti okrijepili prije svog izlaska na scenu, a zatim je uslijedila proba i priprema za nastup. Smotra je otvorena kratkim prigodnim programom - 7.d razveselio je prisutne svojom cirkuskom točkom koju su izveli i u Crnoj Gori na Montenegro dance festivalu, a počastili su nas i učenici PŠ Vojakovački Osijek koji su otpjevali i otplesali tri folklorne pjesme te Magdalena Šipušić i Toska Lumezi koje su otpjevale pjesmu sa školskog nosača zvuka Križevci grade moj - a zatim je krenulo natjecanje. Za vrijeme priprema ušuljali smo se iza scene i u svlačionicama čuli komentare poput: "Hvata me trema","Mene lovi kašalj", ali, vjerujte, to se na pozornici nije vidjelo ni osjetilo. Kako bi zabljesnuli na pozornici, neki su se sudionici pripremali vrlo dugo. "Pripremali smo se dva mjeseca i imamo dosta dugačak tekst, čak na sedam stranica, zbog čega smo jako nervozni'', rekla na je učenica OŠ Sveti Petar Orehovec. Nekim su se marljive pripreme doista i isplatile. Iako su mnogi sudionici bili izvrsni, kako su članovi povjerenstava napominjali, nije bilo lako izabrati one koji će predstavljati Županiju na Državnom Lidranu. Spomenut ćemo učenike naše škole koji su sudjelovali na Županijskoj smotri: u dramsko-scenskom izrazu natjecali su se Ivan Kranjčić iz 5. r. pod vodstvom Ružice Petković i Josip Martinčić iz 8. r. pod vodstvom Danijele Zagorec, u literarnom izrazu Josip Martinčić, u novinarskom Antonija Stručić iz 8. r. i Dino Davosir iz 5. r. pod vodstvom Martine Valec Rebić, te naš novi broj Izvora. Čestitamo Josipu koji je u literarnom i dramsko-scenskom izrazu upućen na Državnu smotru, ali žalimo što povjerenstvo za novinarski izraz nije prepoznalo kvalitetu našega Izvora. Smotra je završila ručkom u restoranu Klara.
(M.P. i M.P. )

Josip_-mala.jpg
Josip za vrijeme izvođenja teksta Cvijeće je crveno

cirkus-mala.jpg
Cirkuska točka 7.d



2. Dani hrvatskih svetaca i blaženika

Častobranitelji svetaca i blaženika



Po drugi puta u Križevcima su se održali Dani hrvatskih svetaca i blaženika pod pokroviteljstvom dječjeg mjesečnika Malog koncila. Tako je 30. siječnja u Križevce došlo dvjestotinjak djece iz Vira, Privlake, Zagreba, Brestja, Zrinskog Topolovca i Sv. Petra Orehovca koja su sudjelovala na literarnim, dramskim, likovnim, glazbenim i plesnim radionicama. Uključila se i vjeronaučna grupa naše škole "Isusovi učenici" koju vodi vjeroučiteljica Valentina Palošika tako što su obranili čast hrvatskih svetaca i blaženika pred napadima okrutnog tužitelja

U 10 sati u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma nakon predstavljanja grupa i njihovih voditelja te doručka započele su radionice. Likovnjaka je bilo najviše: učenice 5. b izrađivale su periku za sutkinju i prijenosno računalo za daktilografa za našu predstavu Hrvatski sveci i blaženici pred problemčićem u kojoj sam sudjelovao i ja.
Poslije ručka u OŠ Vladimir Nazor ostalo je dovoljno vremena do predstavljanja radova nastalih na radionicama, pa smo u Galeriji pogledali izložbu, a zatim crtić u Gradskoj knjižnici "Franjo Marković". Tako smo dočekali 15 sati kad smo se vratili u Veliku dvoranu Hrvatskoga doma. Publici su se posebno svidjele dramske grupe iz Sv. Petra Orehovca i naša. U prvoj predstavi govori se o malom, budućem sv. Marku i o tome kako se već u njegovom djetinjstvu znalo da će biti poseban. U našoj predstavi utjelovili smo častobranitelje svetaca i blaženika, a zanimljivo je bilo što je u ulozi sutkinje Ane Pravdodjelić bila djevojčica Ana od 5 godina. Posebno lijep ugođaj stvorila je plesna skupina koja je plesala uz svijeće, a svake pohvale zaslužuju i sudionici glazbene radionice.
(D.D.)


likovna_skupina_izraduje_rekvizite.jpg
Likovna skupina OŠ Ljudevita Modeca izradila je sudačku vlasulju i ostale rekvizite (npr. prijenosno računalo s mišem) za nastup „Isusovih učenika“
dio_„Isusovih_učenika“_i_Likovna_skupina_vjeroučenika_OŠ_Ljudevita_Modeca_u_trenucima_predaha.jpg
Dio „Isusovih učenika“ i Likovna skupina vjeroučenika OŠ Ljudevita Modeca u trenucima predaha

os_orehovec.jpg
Vjeroučenici iz OŠ Sv. Petar Orehovec upriličili su rođenje sv. Marka Križevčanina

Mnoštvo_vjeroučenika_iz_cijele_Domovine_napeto_iščekuje_prezentaciju_uradaka_s_radionica.jpg
Mnoštvo vjeroučenika iz cijele Domovine napeto iščekuje prezentaciju uradaka s radionica



Božićna priredba za učenike naše škole

Veselje ti navješćujem


Sretan Božić poželjeli su nam učenici 23. prosinca u Velikoj dvorani Hrvatskog doma. Koordinatorica priredbe bila je učiteljica glazbene kulture Sandra Poštić, a program je vodila Ema Husinec. Pozornicu je već standardno lijepo uredila učiteljica likovne kulture Senka Pleše. Ovogodišnji program sastojao se od pjevačkih i plesnih točaka, a uz već dobro nam poznate pjevačice u čije smo se glasovne sposobnosti već uvjerili, velike simpatije publike osvojile su učenice Helena Šogorić i Nikolina Feltrin pjesmom Rudolf crvena nosa. Novost su bila i hip-hop skupina Grupe ljubitelja glazbe te reperska čestitka učenika trećeg razreda.
(D.D.)

SLIKA_12.JPG



87. Čokolino višebojac u našoj školi

Ida i Antonio čokopobjednici


U prosincu je naša škola imala čast ugostiti 87. izdanje Čokolino višebojca, natjecanje koje Podravka i Sportske novosti organiziraju već četvrtu godinu zaredom, a cilj mu je poticanje sportskoga duha u mladima

Tribine športske dvorane do posljednjeg mjesta bile su ispunjene navijačima, učenicima od 1. do 8. razreda, koji su došli podržati šesnaestero natjecatelja, po četiri iz svakoga razreda. Najveća atrakcija bila je maskota Podravke, medvjedić Lino, kojemu su navijači pohrlili želeći mu dati pet ili se s njim slikati. Zatim su predstavljeni gosti natjecanja: brončana olimpijka Martina Zubčić i atletičar s mnoštvom medalja i pet nastupa na olimpijskim igrama Branko Zorko. Osim Lina i gostiju uveseljavali su nas i voditelji Zlatko Škrinjar i Robert Anić jer uz njih ni na trenutak nije bilo dosadno. Posebna energija osjetila se kad je zasvirala rukometna himna Morska vila. Dok je na tribinama vladalo dobro raspoloženje, na parketu se vodila borba bez milosti. Športaši su se pojedinačno natjecali u skoku u dalj, trčanju na 30 metara, košarci, rukometu i nogometu te ekipno u potezanju užeta, skakanju u vrećama i štafeti. Za vrijeme trajanja natjecanja proglašena je najbolja maska budući da je svaki navijač dobio posebne crveno-bijele boje za lice. Titulu je ponijela Ida Majnarić koju je našminkala učiteljica Nataša. Neki od natjecatelja imali su se priliku okušati i u borbi protiv gostiju i u tome su bili vrlo uspješni. Tako je Klara iz 7.b pobijedila Martinu Zubčić u rukometu, a Domagoj Balić Branka Zorka u trčanju. Osim sportskoga natjecanja, Višebojac uključuje i literarni natječaj na temu Svijet po tvom. Najbolji rad po ocjeni stručnog povjerenstva napisao je Mateo Haman pa smo ga imali prilike i čuti. Konačnom pobjedom na Višebojcu ovjenčali su se Ida Šimunčić iz 7.d sa 160 bodova i Antonio Bogdan iz 8. b koji je nakon razigravanja s Matijom Španićem osvojio 130 bodova.

RAZGOVOR S IDOM ŠIMUNČIĆ

Tvoja mama je učiteljica tjelesnog u našoj školi, vjerujem da si odrasla uz sport. Voliš li se baviti sportom?
Da, jako volim sport. U početku sam gledala mamu kako drži sate tjelesnog pa sam i sama poželjela igrati košarku. Sada treniram atletiku za Atletski klub Križevačka banka, rukomet za Rukometni klub Mlinar, a nedavno sam počela igrati i odbojku.
Koji ti je od tih sportova najdraži?
Najdraža mi je atletika. Volim trčanje s preponama, kratke staze i skok u dalj.
Kako si se našla na Višebojcu?
Učiteljica je provodila testiranja i ja sam imala najbolje rezultate. Nisam ništa posebno trenirala. Jako sam sretna što sam pobijedila.
Kakvu si nagradu dobila i što te dalje očekuje?
Dobila sam pehar i jednu Čokolino vrećicu, a putovat ću i na državno natjecanje na kojem će me bodriti moj razred. Pobjednik državnog natjecanja ima pravo na ostvarenje jedne sportske želje. Da pobijedim, odabrala bih odlazak na Olimpijske igre u London.
Koji su tvoji ostali sportski uspjesi?
U desetom mjesecu u Hrvatskoj atletskoj ligi Sjever bila sam druga u utrci s preponama. Na školskim natjecanjima i utakmica uvijek sam među najboljima.
Kako usklađuješ sve svoje obaveze?
Dan prije razmislim što sve trebam napraviti i organiziram vrijeme. Uspijevam imati odlične ocjene i mislim da je samo potrebna volja i želja.

RAZGOVOR S ANTONIJEM BOGDANOM

Baviš li se sportom i imaš li uspjeha u sportu?
Odnedavno treniram rukomet, a sportom sam se prije bavio uglavnom u školi. Bio sam na školskim natjecanjima u rukometu, a u utrci na sto metara na općinskom natjecanju bio sam prvi.
Ispričaj mi kako si došao na Čokolino i što ti se najviše svidjelo.
Odabrala me učiteljica Darinka na temelju mojih rezultata na testiranju. Od svih igara u kojima smo se natjecali, najviše mi se svidio nogomet. Bio sam uzbuđen što sam pobijedio.
Kako je tvoj razred primio vijest da si pobijedio?
Bili su sretni i oduševljeni kad su čuli da ih vodim sa sobom na državno natjecanje.
Da pobijediš na državnome natjecanju, koju bi nagradu odabrao?
Odabrao bih odlazak u Španjolsku, na utakmicu Barcelone.
Koji sport najviše voliš?
Rukomet.
Koji ti je najdraži igrač?
Ivano Balić.
Znači li to da ti je Ivano uzor?
Ma ne, ugledam se na Duvnjaka.
Imaš li kakav hobi?
Bildam, vježbam.
Kakav si učenik i koji ti je najdraži predmet?
Vrlo dobar sam učenik, a najviše volim matematiku.

(M.P.)




Održane 6. Gradske sportske igre osnovnoškolaca
Trudili smo se, ali ovoga puta nije išlo

Krajem studenoga po šesti su put u našemu gradu održane Gradske sportske igre u kojem se učenici naše škole natječu protiv Osnovne škole „Vladimir Nazor" u graničaru, nogometu, štafeti, rukometu, košarci i šahu

Natjecanje je počelo u devet sati igrom graničara. Pobijedili su naši učenici 3. razreda (mješovito) i 5. razreda (djevojčice), dok su učenici 4. razreda (mješovito) i 5. razreda (djevojčice) izgubili, stoga je ukupni rezultat u graničaru bio 2:2. Nogometom koji su zaigrali peti i šesti razredi započela je druga igra, u kojoj su naši učenici poraženi, ali su zato sedmaši i osmaši odnijeli pobjedu, tako da je rezultat u nogomet ostao izjednačen (1:1). Prvi dan završen je natjecanjem u šahu u kojem smo odnijeli pobjedu te štafetom u kojoj su naši prvaši, drugaši i četvrtaši izgubili, a trećaši pobijedili. Ukupan rezultat na kraju dana bio je 6:5 za Nazorovce. Sljedećeg dana naši su se učenici trudili zadobiti prednost, ali, na žalost, nisu uspjeli. U rukometu su dječaci 5. i 6. razreda te djevojčice 7. i 8. razreda pobijedile, a dječaci 7. i 8. razreda te djevojčice 5. i 6. razreda pretrpjele poraz. U košarci su pobjedu izborile samo djevojčice 7. i. 8. razreda, što je povećalo protivničku prednost. U posljednjoj igri, štafeti viših razreda, iako su 5., 6. i 7. razred (mješovito) pobijedili, a samo osmaši izgubili, nismo uspjeli potući protivnike te smo se morali pomiriti s time da ove godine nismo bili bolji.
(I.Š.)



Posjet članova Košarkaškog kluba Križevci

Klub s velikim ambicijama


Prije godinu dana u Križevcima je osnovan drugi košarkaški klub s namjerom da okupi kvalitetne igrače i pokuša zaigrati u prvoj ligi. Pred utakmicu s jednim riječkim klubom posjetili su našu školu kako bi podijelili besplatne ulaznice i pokušali odgojiti novu križevačku košarkašku publiku

Trener kluba je Marin Zirdum, glavni sponzor i predsjednik Goran Delić, a k nama su došli voditelj marketinga Marko Slavečki i dvojica igrača, Bojan Hrandek i Sissoko Kabine. Učenike 1. a i 4. c posebno je oduševio Sissoko što zbog svoje visine od 205 cm, što zbog boje kože. Nakon kratkog razgovora i zajedničkoga slikanja, iskoristili smo priliku da im postavimo nekoliko pitanja.
Začudili smo se da Sissoko tako dobro govori hrvatski pa smo ga priupitali o njegovo zemlji. Saznali smo da je iz Malija, iz srca Afrike, zemlje s mnogo pustinja, ali i velikih rijeka. Objasnio nam je da je školovanje u njegovoj zemlji drugačije nego kod nas te da je došao do devetoga razreda. Nakon toga je došao u Zagreb gdje su ga zvali da igra za našu reprezentaciju. Kaže da mu se sviđa u našem gradu, da su ljudi ljubazni, ali mu se najviše sviđa što klub ima velike ambicije, zato je i došao ovamo. Pomalo je razočaran nekim ljudima kojima se ne sviđa rad njihovoga kluba pa pričaju ružne stvari.
I Bojana Hrandeka zamolili smo da kaže nešto o sebi pa smo saznali da igra u KK Križevci od ove godine, dok je prije igrao za Košarkaški klub Radnik te za klub u Koprivnici i Vrbovcu. Košarku igra nekih petnaest godina. Bio je učenik naše škole, kasnije je završio gimnaziju, a zatim upisao studij računarstva. Zanimalo nas je i kad se održavaju treninzi, koje ekipe u klubu imaju i po kojim kriterijima biraju igrače. Treninzi su svaki dan od ponedjeljka do petka, a radi se jako kvalitetno. U klubu postoji mlađa ekipa zvana Žapci koja okuplja igrače od šest do deset godina. Ako vas zanima košarka, svi su dobrodošli, dovoljno je doći na trening i javiti se treneru.
(A.A. i B. K.)



Dan sira

Domaće je domaće


U subotu, 24. listopada 2009. u Križevcima na Danu sira oko tridesetak izlagača predstavilo je preko sto vrsta sireva. Sudjelovala je i naša škola nudeći kolače od sira koje su ispekle majke naših učenika. Uz bogat stol stajale su učenice naše škole obučene u narodne nošnje čime su privlačile poglede mnogih posjetitelja, a vodile su ih učiteljice prirode i biologije Stela Švehler i Rozalia Kopsa. Posjetitelji su mogli sudjelovati u tomboli i ocjenjivati sireve izlagača. Pobjedu za najbolji sir prema ocjeni posjetitelja odnijela je Srednja gospodarska škola svojom Goudom.
(D.D.)



Radionica o izradi slikovnice

Piši i crtaj


Budući da je u sklopu projekta Starohrvatska mitologija u planu izrada slikovnice, učenici su se u studenome u velikom broju prijavili na radionice za izradu dječje knjige organizirane povodom državnoga natječaja za djecu u pisanju i ilustriranju vlastite priče „Moja prva knjiga". Svrha je natječaja, koji organizira Centar za neohumanističke studije pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, poticanje mašte i kreativnosti, razvoj likovno-literarnih vještina te osvješćivanje djece i mladih o njihovim pravima, odgovornosti za okoliš i potrebi brige za zajednicu.
Radionicu su vodili studenti likovne akademije. Dvije skupine učenika na prvome su satu osmišljavale vlastite priče na teme zadane natječajem (prijateljstvo i ljubav, dječja prava, stop nasilju, briga prema prirodi, moj prvi podvig) ili teme prema vlastitom izboru, dok su na drugome satu upućeni u likovni dio oblikovanja slikovnice. Već nakon površnog upoznavanja s izradom vlastite knjige, mnogi su polaznici uvidjeli da ni tako malenu knjigu kao što je slikovnica nije baš jednostavno napraviti. Za učenike koji se požele okušati u izradi svoje prve knjige, nije naodmet ponoviti da će najbolje slikovnice koje prispiju na natječaj, biti tiskane. Krajnji rok za slanje radova je do kraja ožujka 2010. godine.
(J.S.)



Predavanje Tome Vinšćaka, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Riječ stručnjaka



Literature o našoj, slavenskoj i starohrvatskoj mitologiji ima puno, pa i na internetu, ali se podaci ne podudaraju.Teško je razlučiti što je u tome hrvatsko i što je od toga doista postojalo, a što je nakitila mašta autora tih knjiga. Zato smo pozvali profesora Tomu Vinšćaka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, koji se s istraživačkim timom bavi znanstvenim proučavanjem starohrvatske mitologije. U iscrpnom predavanju uz slikokaz profesor Vinšćak poveo nas je u daleku prošlost i pokazao duh pretkršćanskih vremena

Kako se snaći u obilju literature koja postoji o starohrvatskoj (staroslavenskoj) mitologiji, bilo je temeljno pitanje na koje smo se nadali dobiti odgovor u ovome predavanju. Saznali smo da je znanstveno ono što ima uporišta u dokazima, a dokazi mogu biti arheološki izvori (npr. imena potoka, izvora, gora), pisani izvori (poznati su tekstovi povjesničara Herodota i Prokopija iz Cezareje) te predajni izvori (narodne pjesme i pripovijetke). Velik je problem kod predajnih izvora što žreci nisu zapisivali obredne tekstove, a danas su u usmenoj književnosti sačuvani tek djelići tih tekstova, slike čije je značenje jasno samo onima koji poznaju mitske simbole. Profesor nas je uputio da će govoriti samo o onim starohrvatskim božanstvima za koja postoje neki od tih dokaza.

Drevna vjerovanja
Saznali smo da su u ta poganska vremena Hrvati bili podijeljeni u tri kategorije: poljoprivrednici, ratnici i žreci. Žreci, svećenici čije ime dolazi od riječi žrtvovati, bili su zaduženi za komunikaciju s bogovima i vjerske obrede. Oni su prenosili mitove, a mit zapravo znači sveti tekst, složen u obliku pjesme. Vjerski obredi vršili su se na određenim mjestima u prirodi koje su drevni Hrvati smatrali svetima, a to su bile gore, rijeke i šume. Svijet su zamišljali u obliku drveta u čijoj krošnji stanuju bogovi, u deblu ljudi, a korijenje pripada podzemnome svijetu, svijetu mrtvih.

Božanstva
Profesor nam je govorio o trima božanstvima: Perunu, Velesu i Mokoš. Perun je bog groma i ratuje protiv Velesa, boga mrtvih. Peruna Slaveni zamišljaju kao orla kojem pripadaju gore. Velesu pripadaju područja uz vodu, često uz njih raste vrba. On je i gospodar stoke, daje blago (bogatstvo, ali i životinje). Mokoš ima devet sinova i kćer Maru. Zimi je Perunova žena, a ljeti Velesova. Šala na račun Mokošina morala nasmijala je sve prisutne.

Arheološki dokazi
Sveto brdo na južnom Velebitu, Babino jezero (baba - božica majka, plodnosti), Perun, Perunić, Perunsko, Vidova gora, grotlo rijeke Žrnovice kod Novog Vinodolskog, sve su to arheološki dokazi o pretkršćanskim vjerovanjima. Za spomenik u Žrnovnici (5 km od Splita) mislilo se da prikazuje svetoga Mihovila kako ubija zmaja, ali - saznali smo - novija istraživanja pokazuju da je spomenik iz 8. st. i da prikazuje Peruna kako ubija Velesa. Spomenik su uništili francuski vojnici za vrijeme okupacije.

Mitska planinarska staza na Učki
U Parku prirode Učka otvorena je jedna posebna pješačka staza - povijesno-mitska staza „Trebišća-Perun”. Nastala je potaknuta nedavnim znanstvenim istraživanjima prostora oko Peruna, vrha Učke. Istraživanja su pokazala da su obronci Učke bili od posebnog značenja za prve Slavene koji su došli na Jadransko more. Staza je duga 13 kilometra. Prolazi kroz netaknutu prirodu i očuvane zaseoke kanjona Potoška vala te se uspinje do visoravni Petrebišća, a potom na vrh Perun (880 m). Izlet na Učku planiran je kao dio našega projekta pa su nam ove informacije bile itekako korisne.

Ima li dokaza u našem kraju
Profesor Vinšćak rekao nam je da će njegov tim vrlo vjerojatno istraživati i naš kraj kako bi se vidjelo postoje li i na našem području arheološki dokazi o pretkršćanskim vjerovanjima. Mi se nadamo da će i učenici naše škole biti dio toga istraživačkog tima.
(A.B.)



Etnografsko-glazbeni kolaž Lidije Bajuk
O motologiji kroz pjesmu

Na poziv Križevačke udruge umirovljenih prosvjetnih radnika i Pučkog otvorenog učilišta u našemu je gradu u mjesecu hrvatske knjige gostovala glazbenica i etnologinja Lidija Bajuk

Svojim multimedijalnim etnografsko-glazbenim kolažem pod nazivom Mitski simboli u hrvatskih tradicijskim napjevima Lidija Bajuk je publici u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma predstavila starohrvatska vjerovanja za koja dokaze pronalazi u narodnim pjesama. Osim predavanja uz slike i fotografije, Lidija Bajuk oduševila je publiku sviranjem i pjevanjem narodnih pjesama u kojima se nalaze mitski motivi i koje služe kao izvor za proučavanje naše mitologije.
Zainteresiranim je slušateljima objasnila da su stari Hrvati neobjašnjive pojave u prirodi pripisivali božanstvima. Glavnog su muškog boga Peruna stavili na vrh Stabla života. Perun, kao nebeski bog groma i munje, vodi borbu protiv Velesa, boga podzemlja, kralja carstva mrtvih u korijenju Stabla života, kojega su stari Hrvati zamišljali kao zmiju ili zmaja. Vjerovali su i u božicu Mokoš, Perunovu ženu, koja je pola godine živjela s Perunom (za vrijeme proljeća i ljeta), a pola godine s Velesom u podzemlju (u jeseni i zimi). Prema narodnim vjerovanjima Perun je imao kćer Maru i sina Jurja (Jarila), kojega je odmah nakon rođenja oteo Veles i odveo u drugi svijet. Ali Juraj, kao mladi bog plodnosti, vraća se u proljeće i prosi ruku svoje sestre, ne znajući da mu je sestra. Brak se sklapa na Ivanje kad Juraj postaje prevrtljivi Ivan jer je vezan za Mjesec i njegove mijene, kao što je njegov otac vezan za Nebo, a majka Mokoš za Sunce. Ivan vara Maru i zbog toga ga ubijaju, a ubojstvo sina vrhovnog boga najveća je žrtva koja osigurava obnovu poretka svijeta. Mara se nakon smrti brata i muža pretvara u okrutnu Moranu te i ona umire pred kraj godine, kad priča počinje ispočetka. Osim te zanimljive priče, saznali smo i to da je puno običaja iz tih pretkršćanskih vremena, npr. kićenje bora, slama ispod stola, sijanje pšenice i drugi, prihvaćeno kao dio kršćanskih običaja.
Iskreno se nadamo da ćemo Lidiju Bajuk ugostiti i u našoj školi kako bi što veći broj naših učenika koji sudjeluju u projektu, doživio ovaj nesvakidašnji spoj znanosti i glazbe.
(J.M.)



Interliber

Knjiga je i ove godine in


Posjet Interliberu u našoj je školi već uobičajena nagrada polaznicima dodatnih i izvannastavnih aktivnosti pa su tako i ovoga studenog članovi dramske, novinarske, glagoljaške, likovne i pjevačke družine uputili se u Zagreb na Zagrebački velesajam. Osim sajma knjiga u paviljonima 5 i 6, u kojima su održavana razna predavanja i predstavljanja knjiga, u paviljonima 7 i 7a održan je sajam multimedije i glazbe. Tamo se moglo igrati stare igrice, diviti raznim instrumentima, a posebno nas se dojmio laser show, predstava sa svjetlima koja je pokazala kako tehnologija brzo napreduje. Zanimljiv je bio i sajam plesu paviljonu 8, koji se po prvi put odražao ove godine. Puna tri sata pregledavali smo ponudu knjiga i drugih medija pa smo se kući vratili natovareni povoljno kupljenim primjercima, ali i raznim promotivnim materijalima.
(J.M.)



Književni susret s Jadrankom Bitencom
Ljubav bi vam trebala biti najvažnija

Od 2004. na popisu lektire za šesti razred nalazi se knjiga zanimljiva naslova - Twist na bazenu. Autor toga romana za mlade, Jadranko Bitenc, u studenome ga je u našoj školi predstavio učenicima petoga i osmoga razreda. Osim što nam je pročitao ulomak iz romana u kojemu glavni lik doživljava prvi poljubac, što nam se, jasno, svidjelo, odgovarao je na mnogobrojna postavljena pitanja pa smo saznali da za vrijeme pisanja jede ogromne količine čokolade, da svoje knjige kad ih jednom završi više ne čita, da puno čita i proučava način na koji pišu drugi pisci te da u svoje pisanje ulaže cijeloga sebe. Povjerio nam je da je Twist na bazenu autobiografska knjiga jer je i on poput dječaka iz romana imao nesretno djetinjstvo. Otac mu je bio izuzetno strog pa je upisao školu za pilota, iako zapravo to nije želio. Kaže da je radio puno toga, ali je na kraju ipak postao ono o čemu je oduvijek sanjao. Za kraj ponovio nam je poruku svoga romana - ljubav bi nam trebala biti u životu najvažnija. Svojim zanimljivim nastupom privukao je našu pozornost te nas ponukao da pročitamo njegovu knjigu.
(A.M.)



Isusovi učenici na Danima Zrinskih

U gradu Zrinskih


Bogat program kulturno-turističke priredbe Dani Zrinskih - razne radionice, likovna i kiparska kolonija, prezentacija zavičajne starine sela, upoznavanje vještine streličarstva, kviz o Zrinskima, glazbene priredbe, pričanje narodnih priča i legendi - privukao je 26. rujna mnoge znatiželjnike u Zrinski Topolovac.
Među 520 učenika koji su sudjelovali u projektnom danu Osnovne škole Rovišče, bila je i vjeronaučna grupa naše škole, pod nazivom Isusovi učenici, u pratnji vjeroučiteljice Valentine Palošike i profesorice Ankice Špoljarić Mandić. Nakon što su Isusovi učenici izveli svoju predstavu navijanja za svetog Marka Križevčanina i otpjevali pjesmu Abraham, imali su priliku igrati se sa svinjama i kozama te jahati na konjima. Zanimljivo je bilo vidjeti kako su se učenici i odrasli okušali u lovu na prase.(D.D.)



Proslava blagdana sv. Marka Križevčanina

Sveti Marko u pjesmi, plesu, glumi i sportu


Sveti Marko kao treći hrvatski svetac zaslužio je svečanu i bogatu proslavu kakva se održala u rujnu u našemu gradu, u organizaciji obiju križevačkih župa, Grada i Županije. Proslavom ovog blagdana započinje Godina sv. Marka Križevčanina, u povodu 420. obljetnice njegova rođenja i 390. godišnjice smrti. Od mnoštva događanja kao što su susret crkvenih zborova, razni koncerti, likovne izložbe, predavanja, nogometna natjecanja, susret osoba s invaliditetom Hrvatske, susret vjeronaučne mladeži i razna druga, izdvojit ću ona koja su aktivno uključivala i nas djecu, a to su dramska, plesna, sportska i pjevačka radionica koje su vodile poznate osobe iz javnog života

Dramska radionica
Prvoj od radionica namijenjenih djeci i mladima domaćin je bila upravo naša škola. Poznati glumci i televizijski voditelji Mario Petreković i Boris Mirković velikom su broju zainteresiranih „budućih glumaca” pokazali kako izgleda televizijsko snimanje. Učenicima su podijelili poslove, Teo Oros je dobio ulogu kamermana, Matija Harča je bio držač klape, Anastazija Simunović je na kratko postala scenaristica, a Leo Kišur se okušao u ulozi redatelja. A jasno, filma nema bez glumaca, a u uloge su se uživjeli: Maja Ljubojević i Manuela Kos kao princeze, Leo je postao princ, Petar Anđelić zmaj i Mario Jembrek „Džubre”, kako je ulogu čuvara princeze nazvao voditelj Mario.
„Bilo me je sram, pogotovo kad je Mario Petreković glumio konja i nosio me na leđima! Ali nakon što sam odglumila zadano, osjećala sam se posebnom jer je Boris odabrao baš mene. Najbolje mi je bilo kad sam zmaja morala poprskati vodom”, povjerila nam je Manuela koja je glumila princezu koju hrabri princ spašava od opasnoga zmaja. Ova zabavna i duhovita radionica završila je uvježbavanjem masovne scene sportskoga navijanja: „Sveti Marko, javi seeeee!”.
Plesna radionica
Koja to djevojka ne bi rado zaplesala s Ištvanom Vargom? Ili s Marijom Valentićem? One koje su u petak došle u podrumsku dvoranu Hrvatskog doma, imale su tu priliku jer su Ištvan i Mario vodili plesnu radionicu i polaznike uputili u čari latinoameričkih plesova. Oduševio nas je Ištvan svojim umijećem plesanja jivea, a Mario svojim pokušajima akrobatskoga plesa. Na trenutak smo se uplašili kad je Ištvana prebacio preko ramena, ali odmah je uslijedio gromoglasan smijeh i pljesak. Ištvanovu pozivu da se pridruže nisu odoljeli ni neki roditelji te su se i oni okušali u plesnim koracima.
Sportska radionica
Radionica na koju su došli obožavatelji sporta održala se u našoj sportskoj dvorani. „Privukla me je sportska radionica jer sam čuo da u naš grad dolaze Gordan Kožulj i Filip Ude, a voditelj radionice će biti Branko Zorko. Želio sam upoznati te uspješne sportaše i naučiti neke gimnastičke vještine. Filip Ude pokazao nam je stoj na rukama. Nakon njegove poduke stoj na rukama vježbam svaki dan“, objašnjava Luka Meštrović iz 3. b.
Pjevačka radionica
Posljednja radionica bila je šećer za kraj. Veći dio polaznika imao je nekakvu glazbenu naobrazbu, ili su učenici glazbene škole ili pjevaju u školskim zborovima. Oni hrabriji iskazali su svoj talent kao solisti, među njima Božidar Adamić iz 8.a i blizanci Luka i Marin Meštrović iz 3.b. „Opredijelio sam se za pjevačku radionicu jer sam htio upoznati Jacquesa Houdeka, Ivanu Kindl i Lanu Klingor. Bilo nas je puno i Jacques nas je podijelio u tri skupine tako da smo mogli pjevati troglasno. Učili smo pjevati njegovu pjesmu Zauvijek tvoj. Nakon radionice dobili smo autograme, a pjesmu smo izveli na javnom nastupu“, ispričao nam je Lukin brat blizanac Marin.
Prljavci za kraj
Kruna rada u radionicama bilo je javno predstavljanje naučenoga na pozornici s velikim ekranom na novouređenom Strossmayerovu trgu. Prikazana je snimka sa svih radionica, a članovi glazbene radionice uživo su pokazali kako su savladali troglasno pjevanje. Polaznicima radionica kao uspomena ostale su majice različitih boja:glumcima žute majice, plesačima crvene, pjevačima plave, a budućim sportašima bijele. Sve su imale natpise poput „uporan kao sv. Marko“ ili „vjeran kao sv. Marko“ pa se nadamo da će se sudionici ugledati u dragoga nam sveca. Zadovoljni što su organizatori i ovoga puta mislili na najmlađe i potrebu da se u njima razvija duh zajedništva i predanoga rada, okupljeni su s neskrivenim zadovoljstvom poslušali koncert Prljavog kazališta.

dramska_radionica.JPG
Dramska radionica

(M.P.)



Ljetna škola života „Teens 4 unity“

Živjeti zapovijed ljubavi


Djelo Marijino - Pokret fokolara pokrenula je u Italiji četrdesetih godina 20. stoljeća Chiara Lubich promičući kršćanska načela ljubavi i zajedništva ljudi svih vjera, rasa i narodnosti. Pokret se proširio na svih pet kontinenata, a u Križevcima se centar Marijapoli Faro smjestio u prostorijama grkokatoličke katedrale Presvetoga Trojstva. Pokret je podijeljen u 27 ogranaka, među kojima je i nekoliko pokreta,npr. pokreti Mladi za ujedinjeni svijet i Djeca za jedinstvo koji mlade privlače na evanđeoski život raznim radionicama i susretima. Upravo se takav jedan susret ovoga kolovoza održao u našemu gradu

U prostorijama centra Marijapoli Faro dosadni i vrući ljetni dani ispunjeni su susretom mladeži iz Europe pod nazivom Ljetna škola života „Teens 4 unity“. Okupilo se više od dvjesto mladih iz Italije, Grčke, Bugarske, Srbije i Hrvati iz Našica, Pazina, Zagreba, Splita i, naravno, Križevaca. Ja sam imao sreće pa sam bio pozvan kao voditelj jedne od edukativno-rekreacijskih radionica. Tih tjedan dana radost je prštala iz svakog kuta Marijapolija, osjetila se povezanost i ljubav među mladima. Nakon doručka organizirane su radne akcije: ekološka (spašavanje šume), bojanje klupa, obnavljanje znakova, obnavljanje putića i pomaganje obiteljima u nevolji. Nakon ručka i odmora krenule su radionice: sportska, glazbena, pjevačka, likovna i moja - plesna. U tih tjedan dana uvježbavali smo pjevanje pjesama,sviranje, koreografije i tako se pripremali za otvoreni dan kada smo prijateljima iz Knina i našim sugrađanima pokazati što smo naučili. Atmosfera je na završnom koncertu bila uzavrela i svi smo uživali. Žao mi je što je sve završilo, ali iduće godine opet dolaze naši dragi prijatelji s kojima smo ostali u kontaktu i zbližili se. To je i bio cilj ove škole, zar ne?
(J.M.)



Podjela svjedodžaba

Korak bliže odrastanju


U petak, 3.svibnja u 9 sati učenicima od prvog do sedmog razreda podijeljene su svjedodžbe. Nadamo se da su učenici zadovoljni postignutim uspjehom!
U srijedu, 24. lipnja 2009., u 8 sati u Velikoj dvorani Hrvatskoga doma učenicima osmih razreda naše škole svečano su uručene završne svjedodžbe. Program podjele, koji su vodile Tara i Martina iz 8.c, uljepšao je zbor svojim pjevanjem i grupa ljubitelja glazbe sviranjem na udaraljkama.
8_a_-_m.jpg
8_b_-_m.jpg
8_c_-_m.jpg
8_d_-_m.jpg
8_e_-_m.jpg
Od 125 učenika koji su završili osnovnoškolsko obrazovanje, njih desetero sve je razrede završilo s odličnim (5,00) uspjehom, a dvoje je učenika dobilo nagradu ravnatelja jer su tijekom školovanja imali samo dvije četvrtice dok su sve drugo bile petice. Odlikaši će besplatno ljetovati na Pagu, a u 10 sati primio ih je gradonačelnik Branko Hrg gdje su primili i novčanu nagradu od 300 kn.
odlikasi-m.jpg
Nagrađeni su i učenici koji su sudjelovali na županijskim i državnim natjecanjima.
nagradeni_ucenici.jpg

sportasice.jpg
sportasi.jpg
Za kraj su nam svi osmaši zapjevali pozdravnu pjesmu.
svi_-_m.jpg
Dragi naši osmaši, želimo vam sretan upis u željene škole te ugodne i vesele praznike!


Posjet knjižnici katedrale Presvetoga Trojstva

Blago nedovoljno poznato


Iako je nastava završila, glagoljaška i novinarska grupa nisu otišle na zaslužene ljetne praznike, nego smo u petak, 12. lipnja posjetili prekrasnu knjižnicu katedrale Presvetoga Trojstva, sjedišta grkokatoličke biskupije

Današnja katedrala sagrađena je na mjestu augustinskoga samostana koji su u 16. st. opustošili Turci. Ruševine su predane franjevcima i oni grade novu crkvu i samostan u baroknom stilu. 1791. godine, za vrijeme cara Josipa II., crkva i samostan dodijeljeni su novoosnovanoj grkokatoličkoj biskupiji za stolnu crkvu i biskupsku rezidenciju. Katerala je nekoliko puta od tada obnavljana i dograđivana, tako da je danas ljepotica u neogotičkom stilu s obilježjima bizantskoga stila kojim se prilagodila bogoslužju istočnoga obreda. No, ono što je premalo poznato jest da ona u sebi čuva nevjerojatno blago, knjižnicu s oko pet tisuća knjiga iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća. Po sadržaju to su djela iz povijesti, teologije, prava, astronomije, matematike i drugih područja, zatim rječnici, misali i druge crkvene knjige, a pisane su latinskim, grčkim, hebrejskim, staroslavenskim, njemačkim, mađarskim, hrvatskim i drugim jezicima. Knjižnica na starom rukopisnom katologu vodi i jednu inkunabulu (knjigu iz razdovlja početka razvoja tiskarstva, od 1455. do 1500. godine), ali, na žalost, ona nije pronađena u knjižnome fondu.
Iako su nas posebice zanimale dvije knjige na glagoljici koje knjižnica čuva (Illyrici breviarij iz 1648. i Misalle romanum iz 1741.), pogledali smo i druge vrijedne stare knjige. Za razgledavanje smo dobili pamučne rukavice kako bi zaštitili knjige od prljanja i zagađivanja te povećalo. Svidjela nam se knjiga umotana u list pergamene (posebno obrađene životinjske kože) s ručno pisanim notnim zapisom, a vidjeli smo primjer da se u prošlosti više različitih knjiga uvezivalo u zajedničke korice. Knjižničarka, koja nas je primila vrlo srdačno jer, kako kaže, potrebno je u mladima probuditi ljubav prema starim knjigama pa će možda netko od njih pomoći u očuvanju ovoga blaga, pokazala nam je i nekoliko starih karata vrlo velikih dimenzija. Nakon razgledavanja upisali smo se u knjigu gostiju, naravno na glagoljici, iako je nekima od novinara u tome trebala pomoć iskusnijih glagoljaša.
Nesvakidašnje je iskustvo listati knjigu staru više od 350 godina, pokušati pročitati bilješke na koricama koje su napisali prijašnji vlasnici ili otkriti od čega su pojedine mrlje na nekim stranicama, a ništa manje ushićenje nije izazvao i sam ambijent knjižnice u kojoj su sjedili brojni biskupi. Iz knjižnice smo izašli nakon dva sata (činila su nam se kao dvije minute), zadovoljni dogovorom da ćemo u njoj sljedeće školske godine održati nekoliko sastanaka naših grupa.

Slikanje po dolasku:
external image IMG_1177.jpg
Navukli smo pamučne rukavice:
external image IMG_1181.jpg
Brevijar iz 1648.:
external image IMG_1182.jpg
Proučavanje knjiga:
external image IMG_1224.jpg
Lakše je s povećalom:
external image IMG_1236.jpg
Knjiga s koricama od pergamene i ručno pisanim notnim zapisom:
external image IMG_1252.jpg
Pogledali smo i stare karte:
external image IMG_1308.jpg
Upisali smo se u knjigu gostiju:
external image IMG_1282.jpg



POSLJEDNJI DAN NASTAVE U OVOJ ŠKOLSKOJ GODINI
Dočekali smo i srijedu (10. lipnja), posljednji dan nastave u školskoj godini 2008./2009. Želimo vam sunčane i vesele praznike!



Izložba radova glagoljaške skupine
Pokazali smo što radimo

Glagoljaška skupina, koja već tri godine djeluje u našoj školi, na panoima je na polukatu (između prvoga i drugoga kata) napravila izložbu koja pokazuje što su mali glagoljaši tijekom ove školske godine radili. Izložene su vježbe pisanja i čitanja, slikanja inicijala te nekoliko listova imitacija starih glagoljskih misala. Sljedeće godine nastavljaju s radom, stoga ako vam se svidjelo što i kako rade, priključite se!

pano_glagoljica.jpg
pano_glagoljica2.jpg




POBIJEDILI SMO NA ATLETSKOJ ŠTAFETI OSNOVNIH ŠKOLA
U subotu, 6. lipnja u 16.30 sati održano je natjecanje u atletskoj štafeti na gradskom stadionu na kojem su sudjelovali učenici OŠ Ljudevita Modeca i OŠ "Vladimir Nazor" od 1. do 8. razreda. Učenici su se podijelili u dvije skupine po 16 natjecatelja iz svake škole. Naša škola imala je crvene majice po čemu smo se i razlikovali od Nazorovaca koji su imali bijele majice. Naši su imali više sreće jer su se neki protivnici poskliznuli te su time naši postigli veću prednost i ovjenčali se pobjedom.
(A.Š, A.Š.)
DSC00544.JPG



Održane 3. Igre starih sportova

Igramo se po starinski


Za vrijeme Velikog križevačkog spravišća, u subotu 6. lipnja, naša je škola organizirala 3. Igre starih sportova. Pet ekipa iz naše škole te tri gostujuće ekipe natjecale su se u penjanju na drvo (dječaci), gađanju lonca (djevojčice), gađanju potkovom, gađanju kozlića, zabijanju čavla, vožnji kotača, hodanju na štulama i potezanju užeta.

ekipe-mala.jpg
Ekipe slušaju upute učiteljice Darinke

papir_s_imenima.jpg
Sudački papiri

bacanje_potkove.jpg
Bacanje potkove

gadanje_kozlica.jpg
Gađanje kozlića

gadanje_lonca.jpg
Gađanje lonca

hodanje_na_stulama.jpg
Hodanje na stulama

penjenje_na_drvo.jpg
Penjanje na drvo

trcanje_u_vreci.jpg
Trčanje u vreći

vodenje_kotaca.jpg
Vođenje kotača

IMG_4110A.JPG
Zabijanje čavla

IMG_4189A.JPG
Potezanje užeta

IMG_4213A.JPG
Ekipa Štrgulinci dobila je medalju za najbolje ime



MLADEN KUŠEC U HRVATSKOME DOMU
Učenici nižih razreda u petak su, 5. lipnja, u Hrvatskome domu prisustvovali susretu s književnikom Mladenom Kušecom.



SUDJELOVALI NA MALOM VELIKOM KRIŽEVAČKOM SPRAVIŠČU
Naš je gradonačelnik u petak, 29. svibnja upravljanje Križevcima nakratko prepustio djeci. Tako je predavanjem ključa Grada započelo 6. Malo Veliko križevačko spravišče, a nastavljeno je nastupima polaznika križevačkih dječjih vrtića i osnovnih škola, Plesnog centra "Ritam", Križevačkih mažoretkinja, KUD-ova, nastupima mađioničara te radionicama za djecu. Program je vodio poznati zabavljač Siniša Cmrk.

malo_spravisce.JPG



Proslavili smo rođendan škole

Svake godine sve bolji


U četvrtak, 29. svibnja, učenici viših i nižih razreda matične i područnih škola priredili su izuzetno zanimljivu i dinamičnu priredbu kojom su ostalim učenicima, roditeljima i učiteljima poželjeli sretan 106. rođendan naše škole. Program je bio bogat i raznolik pa smo imali priliku uživati u pjesmi, plesu, recitacijama, čak i u jednoj cirkuskoj točci koja je posebice oduševila posjetitelje. Koordinatori programa bili su učiteljice Renata i Nataša te učitelj Tihomir, a pozornicu su uredili učiteljica Anica i Likovna grupa "Mladi za mlade".

voditeljice_i_zbor.JPG
Voditeljice programa Marinela i Ivana, koje je pripremila učiteljica Renata, izvrsno su obavile svoj posao

IMG_0479.JPG
Učiteljica Ivančica pripremila je Neru i Anu koje su uz pratnju maloga zbora otpjevale pjesmu "Križevci grade moj"

IMG_0481.JPG
Ivan, učenik učiteljice Brankice, izrecitirao je pjesmu "Mačka Ica"

IMG_0495.JPG
"Mi smo djeca vesela" tvrdili su učenici učitelja Tihomira iz PŠ Vojakovački Osijek

IMG_0501.JPG
Učiteljica Sandra uvježbala je Ana Mariju i Loreniju u recitaciji pjesme "Kad smo bile sasvim male"

IMG_0515.JPG
Vrlo veseli bili su klaunovi u izvedbi točke "Hoki-poki" koje su pripremile učiteljice Tanja i Renata iz PŠ Vojakovac

IMG_0521.JPG
Prvaši učiteljice Suzane, Fran-Leon i Marina, bili su izvrsni u ulozi bubamare i skakavca

IMG_0536.JPG
U daleki Meksiko poveli su nas učenici učiteljice Draženke iz PŠ Sveta Helena s točkom "Meksički šešir"

IMG_0541.JPG
"Nema više škole" radosno su poručice učenice iz PŠ Apatovec pod vodstvom učiteljica Tanje i Ivanke

IMG_0551.JPG
"Krasan dan" zaželjeli su nam učenici PŠ Dubovec sa svojom voditeljicom učiteljicom Natašom

IMG_0600.JPG
Šećer na kraju darovali su nam učenici 6.d razred izvevši cirkusku točku koju su pod vodstvom učiteljica Darinke i Gordane osmislili i uvježbali za Festival plesa u Crnoj Gori.



ODRŽAN PRVI KVIZ ZNANJA O EUROPI I EUROPSKOJ UNIJI U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI

Ni engleski ni Europa nije nam problem


U našoj školi je 7. svibnja 2009. godine održan kviz znanja uz Dan Europe koji njeni stanovnici obilježavaju 9. svibnja svake godine. Kviz su na engleskom jeziku priredili i realizirali učitelj i učiteljice engleskog jezika uz pomoć ostalih učitelja po uzoru na popularni kviz Tko želi biti milijunaš.
Naš kviz WHO WANTS TO BE A MILLIONAIRE IN EUROPE privukao je čak 47 natjecatelja, učenika 7. i 8. razreda koji uče engleski jezik. Trebalo je odgovarati na pitanja iz područja geografije, povijesti, kulture, sporta i običaja zemalja Europske unije te pritom dobro vladati engleskim. Iako su naši natjecatelji znali da ih na kraju ne čekaju novčane nagrade, žestoko su se uhvatili u koštac s 50 pitanja u informatičkoj učionici. Rezultati su bili izvrsni. Svi su učenici pohvaljeni za fair play natjecanje te su stoga svi idućeg dana dobili prigodne poklone (brošure o EU, blokove, kemijske olovke…). Naime, 8. svibnja nas je svojim posjetom razveselio predstavnik Županijskog savjeta za europske integracije Koprivničko-križevačke županije, g. Ottone Novosel, inače naš križevački novinar. On je svima čestitao, donio još poklona, a najboljima uručio nagrade. To su bili Josip iz 7.b, Matija iz 7.b, Petra iz 8.a, Martin iz 7.b i Dominik iz 7.b.
Županijski savjet za europske integracije je povodom Europskog tjedna organizirao natječaj za najbolji plakat na temu MLADI I EUROPSKA UNIJA. Tako su osim natjecatelja kviza nagrade za svoj plakat dobili učenici 3. razreda Zrinka i Hrvoje. Plakate su u Europskom tjednu izrađivali i drugi učenici, no samo je jedan mogao biti nagrađen. Šteta, bilo je još vrlo zanimljivih i originalnih ideja. Nadamo se da ćemo se i dogodine igrati jer volimo kvizove.

DSC03706.JPG
Josip, pobjednik kviza o EU

DSC03705.JPG
Zrinka prima nagradu kao najmlađa članica natjecanja

ksghdhv.JPG
Nakon natjecanja pokloni i nagrade

pano_Dan_Europe.JPG

pano_Dan_Europe2.JPG
plakat_Dan_Europe.JPG
Prigodni panoi i plakati




Dobrotvorni koncert za Dragutina Oraka, bivšeg ravnatelja našeg škole

Spremni pomoći kad zatreba


Da se i danas od ljudi može očekivati pomoć kad je najteže, dokazano je još jednom dobrotvornim koncertom održanim u svibnju u Velikoj dvorani Hrvatskog doma, kojemu je cilj bio prikupljanje novca za liječenje našeg bivšeg ravnatelja i vrsnog slikara, profesora Dragutina Oraka. Koncert, na kojem su nastupili učenici naše škole, učenici Glazbene škole Alberta Štrige te Vokalni sastav „Allegro”, otvoren je himnom OŠ Ljudevita Modeca koju je otpjevao veliki zbor pod vodstvom učiteljice Sandre Poštić. Zbor je otpjevao još nekoliko pjesama s nosača zvuka Križevci, grade moj, predstavljenoga u ožujku, koji su snimili učenici naše škole, a tekstove i glazbu za skladbe napisali su članovi skupine Ljubitelja glazbe. Tako smo imali priliku čuti i solistice Gabrijelu Hrg, Magdalenu Šipušić, Tosku Lumezi i Idu Šimunčić. Dvije sklade otpjevao je i Vokalni sastav „Allegro”, a nakon njih nastupili su učenici Srednje glazbene škole Alberta Štrige te zlatni tamburaški komorni sastav i tamburaški orkestar pod vodstvom Matije Fortune. Dobrotvornome koncertu odazvali su se ljudi dobra srca i dali prilog za pomoć u liječenju dragoga nam bivšega ravnatelja. Želimo mu da se što prije oporavi i pobijedi tu tešku bolest.
(M.P.)

external image orak-kompozicija2.jpg



Predavanje o glagoljici

Bili smo glagoljici u gostima


U utorak, 5. svibnja u Podrumskoj dvorani Hrvatskoga doma nekoliko učenika naše škole prisustvovalo je predavanju "Glagoljica u gostima" koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske Križevci u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem i Gradskom knjižnicom "Franjo Marković". O glagoljici su govorili prof. dr. sc. Darko Žubrinić, inače profesor na Fakultetu elektrotehnike i računalstva koji se proučavanjem glagoljice bavi petanaestak godina, akademkinja Anica Nazor iz Staroslavenskog instituta te dramski umjetnik Stjepan Bahert

Darko Žubrinić pokazao nam je svoje mrežne stranice s ogromnom količinom podataka o glagoljici i glagoljskim spomenicima, a progovorio je samo o nekima jer bismo za čitanje svih materijala trebali nekoliko tjedana. Posebnu pozornost predavač je posvetio tekstovima u kojima se spominje hrvatsko ime.
Predavanje je započeo s Baščanskom pločom podsjetivši nas da je ona Dragi kamen hrvatskoga jezika. Saznali smo da tekst počinje slovom a, a završava slovom o, čime podsjeća na grčki alfabet u kojem alfa i omega predstavljaju početak i svršetak. Čuli smo i njezin tekst u izvedbi Stjepana Baherta, koji smatra da bi svaki Hrvat morao tih trinaest redaka Baščanske ploče znati napamet.
Doznali smo ponešto i o Istarskom razvodu iz 13.st. u kojem se hrvatsko ime spominje preko dvadeset puta te o prvoj glagoljskoj početnici koju je napisao Juraj Slovinac u 14.st., profesor na znamenitom pariškom sveučilištu Sorbonni, koji je tom knjižicom svojim francuskim kolegama htio pokazati da osim hebrejskoga i grčkoga pisma postoji i izvorno hrvatsko pismo.
Stjepan Bahert objasnio nam je kako na mnogim starim glagoljskim knjigama postoje usputni zapisi na rubnicama ili praznim dijelovima stranica, a neki su i po nekoliko stoljeća mlađi od vremena nastanka knjige. Oni nam daju obavijesti o sudbini tih knjiga, ali i vrijedne obavijesti o životu i jeziku Hrvata prije mnogo stoljeća. Pročitao nam je usputni zapis na brevijaru (knjizi molitava za svećenike) pod imenomIllirico 5. koji opisuje kako je jedan svećenik tražio pomoć od mještana da otkupi knjigu koju su oteli Turci.
Zanimljivo je bilo čuti kako neke od glagoljskih knjiga teže preko 10 kilograma, kao npr. Novljanski brevijar koji se čuva u župnome dvoru u Novom Vinodolskom, a u kojem se nalazi poznati Zapis popa Martinca nakon Krbavske bitke iz 1493.: "Turci nalegoše na jazik (narod) hrvacki..." Hrvatski jezik 15. stoljeća dočarao nam je još jednom Stjepan Bahert.
Želeći nam dočarati kakvu vrijednost predstavljaju hrvatske glagoljske knjige, profesor Žubrinić govorio je i o glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine, u čak 26 zemalja svijeta. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu, pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Sveučilišna knjižnica u Princetonu u SAD-u posjeduje jedan list prekrasnog II. vrbničkog misala iz 1462. godine koji je isječen i otuđen vjerojatno početkom 20. st., dok se jedna od najljepših i najvrednijih glagoljskih knjiga čuva u Turskoj, u Carigradu, a to je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata.
Stjepan Bahert približio nam je Istarski razvod, pravni dokument o raspodjeli posjeda u feudalnoj Istri, ispričavši nam kako su sudionici tog događaja poveli sa sobom na posjede dječake do 10 godina, pokazali im međe i šibom ih "potaknuli" da dobro zapamte dokle seže čija imovina. Zatim je izrecitirao nekoliko pjesama novijeg datuma, npr. Pred kraljevskom pločom u Baški Silvija Strahimira Kranjčevića teInjoštar Jakše Fiamenga.
Na kraju svojega dijela predavanja Darko Žubrinić spomenuo je i glagoljaške izlete te kako se u Baškoj dovršava kompleks Baščanske staze glagoljice kipara Ljube de Karine, koji bi se trebao svečano otvoriti i pokazati javnosti u listopadu ove godine.
Drugi dio predavanja držala je akademkinja Anica Nazor koja je govorila o hrvatskim tiskanim knjigama. Vidjeli smo pretiske našega Prvotiska (Misala po zakonu rimskoga dvora, 1483.) te nekoliko listova iz Gutenbergove Biblije, a ponovili smo i znanje o dvojici velikih tiskara 15.st. - Blažu Baromiću iz Senja i Šimunu Kožičiću Zadraninu koji je radio u tiskari u Rijeci te u nepunih pet mjeseci tiskao šest knjiga, što je u ono vrijeme bilo izrazito mnogo. Akademkinja Nazor ukazala je kako Hrvati nemaju Bibliju u cijelosti otisnutu na glagoljici, ali gotovo svi njezini tekstovi prevedeni su i otisnuti u samim počecima tiskarstva u različitim crkvenim knjigama i priručnicima.
Predavanje je bilo izuzetno zanimljivo, a posebno nas je oduševilo što smo imali priliku vidjeti i opipati krasne glagoljske knjige.

glagoljica_ugl_map.gif
Pokazali smo da nas zanima glagoljica!

IMG_3457-2.jpg
Stjepan Bahert, Anica Nazor, Renata Husinec, Darko Žubrinić


Anica_Nazor.jpg
Akademkinja Anica Nazor pokazala nam je pretisnute listove prve tiskane knjige na svijetu - Gutenbergove Biblije

Misali.jpg
Mogli smo vidjeti još mnogo pretisaka rijetkih glagoljskih knjiga, prava poslastica!



Skupina Gen Rosso imala radionice za učenike osnovnih škola

Nezaboravno iskustvo s Gen Rossom


Svjetski poznata skupina Gen Rosso, nastala 1966. godine u Loppianu kraj Firence po zamisli Chiare Lubich, koja putem glazbe i zanimljivog scenskog nastupa promovira poruku mira i bratstva, u svibnju je gostovala u našemu gradu i održala radionice za učenike osnovnih škola

Natjecanje tko će se uspjeti prijaviti za koju radionicu počelo je istoga trena kad nam je učiteljica Sandra Poštić obznanila da Gen Rosso dolazi u naš grad. Broj polaznika bio je ograničen i trebalo je biti u pravi tren na pravom mjestu da biste upali. Pojedine radionice (likovna, zbor, bend i orkestar, kazalište, ples (gang), ozvučenje, scenografija, moderni ples i hip hop) vodili su Genrossovci čija je specifičnost da svaki dolazi iz različitog dijela svijeta. Njihova komunikativnost i simpatičnost pomogla je da uspostavimo prijateljski odnos, iako smo se sporazumijevali na engleskom jeziku.
Naporno vježbanje
Imali smo treninge po pet sati, od 11 do 15, s pauzom za ručak. Nije nam bilo teško trenirati jer smo uživali u tome i to nas je zbližilo. Družili smo se i koristili svaki trenutak za vježbu naučenih koraka. Između 30 polaznika modernog plesa, bilo je i dosta dječaka. Voditelj nam je pokazao i teže korake jer smo brzo napredovali. A naporno su učile i vježbale i skupine tehničara, majstora tona, majstora svjetla i scenografa.„Bio sam u skupini zaduženoj za ozvučenje. Bez po muke naučio sam kako se radi miksetom”, rekao nam je Josip Smojver iz 8.e. Trodnevni naporan rad prošao je brzo i u dobrom raspoloženju, a ono što smo naučili, trebalo je javno pokazati na glavnome gradskom trgu.
Vrijeme protiv nas
Spektakl je trebao početi u utorak u 21 sat. Pred pozornicu na novouređenom Strossmayerovom trgu došli smo već u 14.30 jer su tad počele generalne probe. Bili smo jako uzbuđeni i trudili se najbolje što smo mogli uvježbati sve do sad naučeno. Probe su prošle vrlo brzo jer smo bili dosta dobri. Polako se spuštala večer i uzbuđenje je još više raslo. Uskoro je to naše uzbuđenje i tremu isprao pljusak koji se spustio. Sklonili smo se ispod prekrivenog podija moleći se da kiša prestane i da spektakl počne, no pljusak se pretvorio u pravo nevrijeme. Mjuzikl je otkazan, ali su nam pružili priliku da izvedemo svoju uvodnu točku. Nismo htjeli razočarati publiku koja je došla i po kiši pa smo se trudili izvesti koreografiju najbolje što smo znali. Svjetla su se ugasila i glazba je počela. Koncentracija je bila na vrhuncu i stoga smo uspjeli sve otplesati kako treba. Po pljesku publike znali smo da im se svidjelo i da ih nismo razočarali, makar smo otplesali samo jednu točku. I mi smo bili zadovoljni svojim radom i veseljem publike, iako smo im priuštili samo malen dio onoga u što smo utrošili toliko energije i truda. U razgovoru s članovima skupine u kojoj sam nastupala, vidjelo se da im je ovo iskustvo jako značilo, kao i meni. Svi su bili žalosni što Gen Rosso odlazi jer smo se sa svima sprijateljili, a njihov način rada jako nam se svidio. Nadam se da će nas opet posjetiti i da nas onda ništa neće spriječiti da pokažemo sve što znamo.
(T.G. i A.A.)

GEN_ROSSO_1.JPG



Prvi taktičko-tehnički zbor vatrogasaca

Gotovi u 8 sekunda



U nedjelju, 10. svibnja na prostoru bivše vojarne u Križevcima održan je prvi Taktičko-tehnički zbor vatrogasaca grada Križevaca, na kojem se okupilo više od 400 vatrogasaca iz 32 dobrovoljnih vatrogasnih društava i Javne vatrogasne postrojbe. Društva su se pred brojnom publikom natjacala u vodenim vježbama. Od odraslih najbolji je bio DVD Špiranec, a od mladeži od 6 do 12 godina, među kojom su bili i učenici naše škole, iskazala se mladež DVD-a Vujići koja je u samo 8 sekunda pobijedila u vježbi s brentačama. Najbolja društva nagrađena su diplomama i vatrogasnom odjećom (majicama i odijelima).
Nakon ručka predstavljena je izložba vatrogasne opreme i vozila, od najstarije pumpe iz 1891. godine do najmodernije tehnike.
(D.C.)

PICT0028.JPG

PICT0030.JPG



Strah u Ulici lipa

Budi mi prijatelj

Učenici 5. i 6. razreda u četvrtak, 7. svibnja posjetili su kazalište "Žar-ptica" u Zagrebu u kojem su gledali "Strah u Ulici lipa". U predstavi, koja je trajala sat vremena, gledali su i neke poznate glumce s kojima se susrećemo i na televizijskim ekranima. Predstava je bila vrlo poučna i zanimljiva, moglo se naučiti da se prijatelje ne stječe nasilnim ponašanjem i da druge, s kojima želiš postati prijatelji, moraš cijeniti i prema njima biti pažljiv. Dijelovi su bili i vrlo zabavni i smiješni, npr. kad su spominjali Facebook ili kad se Latici u podrumu dogodila nezgoda.


predstava.jpg
Nakon predstave razgovarali smo s Franjem Jurčecom Džimijem, poznatim po ulozi Kome u seriji Zauvijek susjedi. Učenici su ga pitali o njegovom poslu, ali i o privatnome životu. Zanimalo ih je kako je i zašto postao glumac, kako izgleda radni dan glumca, koliko dugo glumi, koje su mu najdraže predstave, kako je počeo glumiti na televiziji i još mnogo toga. Na kraju je i velikom broju djece udijelio autograme.
Prije povratka utažili smo glad u McDonald'su i tamo se lijepo zabavili.
autogrami.jpg




Učenici predstavljali našu školu na Montenegro dance festivalu
Plesom do Crne Gore

Kako je Dejan Pešić, tata Nikole iz našega razreda, organizator crnogorskog plesnog festivala, učenici 7. d razreda imali su priliku prisustvovati tom zadivljujućem spektaklu. Dovoljan je bio poziv i ponuda besplatnog smještaja i hrane i pripreme za put odmah su započele

„Trebalo je pripremiti dokumentaciju, osiguranje, plan i program putovanja, održati roditeljske sastanke i prikupiti izjave roditelja”, objašnjava razrednica Gordana Horvat kako su pripreme bile naporne. A to je bio tek početak, trebalo je pripremiti i plesnu točku kojom ćemo se predstaviti na festivalu. Tu je u pomoć priskočila učiteljica tjelesne kulture Darinka Šimunčić pa smo zajedničkim snagama osmislili i uvježbali cirkusku plesnu točku. A za cirkusku točku bili su potrebni i kostimi klaunova koje nije bilo lako nabaviti, tako su nam sašili roditelji, a dio smo posudili pa kombinirali sve što smo prikupili. Paralelno s pripremama sedmaša, za putovanje su se pripremali i učenici PŠ Vojakovački Osijek koje je učitelj Tihomir Pleša uvježbavao za točku hrvatskih narodnih plesova.

Blještavilo i različitost
Montenegro dance festival održava se već niz godina, a okuplja plesače iz cijeloga svijeta. Plesači se natječu u skupnim i pojedinačnim nastupima, a klasični balet, hip-hop, folklorni plesovi, latinski plesovi, tap, contemporary, samo su neke vrste koje se mogu vidjeti na festivalu. Točka koju smo mi izvodili bila je drugačija od drugih. Odlučili smo uvježbati svojevrsnu cirkusku točku, maštovitu, šarenu, smiješnu i zanimljivu. Prije izlaska na pozornicu nismo uopće imali tremu. Bili smo jako sretni i jedva smo čekali izlazak na pozornicu. U točki smo prikazali klaunove, mažoretkinje, akrobate, mađioničare, a imali smo i nastup s trakama. Nastupom smo bili jako zadovoljni, kao i naši učitelji i roditelji. Bili smo jedina škola koja je nastupala na natjecanju te smo zbog toga dobili posebnu nagradu. Ostali natjecatelji plesali su profesionalno i vidjelo se da je u uvježbavanje njihovih nastupa uloženo mnogo truda i vremena. Od svih plesača nama su se najviše svidjeli plesači iz Južnoafričke Republike s kojima smo se sprijateljili i pozvali ih u Križevce.

Nije samo Lijepa Naša lijepa
Crna Gora bila nam je jako zanimljiva i svidjela nam se. Ima puno znamenitosti i zanimljivosti, tako da su nam bili organizirani izleti i razgledavanja. Ljudi iz Hrvatskog građanskog društva dočekali su nas jako ljubazno i srdačno. Najviše nam se svidjelo krstarenje Kotorskim zaljevom, gdje smo razgledali grad Kotor i penjali se na planinu. Prošetali smo Budvom i u njoj se okupali. Posljednji grad koji smo posjetili i u kojem smo bili smješteni, bio je Tivat. Grad nam se svidio jer smo u njemu proveli najviše vremena. Zadivila nas je ljepota Crne Gore i htjeli bismo ovo ponoviti.

Pred mikrofonom
Nakon povratka uslijedila je puna medijska pozornost, vijesti o putovanju prenijeli su lokalni mediji (Križevački glasnik, Podravski list, Nezavisni križevački portal, Radio Križevci), a primljeni smo i kod gradonačelnika koji je podržao našu ideju da u goste pozovemo Hrvatsko građansko društvo iz Crne Gore i akrobatske plesače iz Južne Afrike. A da ostali učenici naše škole ne bi ostali prikraćeni za jednu sjajnu cirkusku točku, izveli smo je na priredbi povodom Dana škole i bili nagrađeni burnim pljeskom.

Nek ne bude prvi i posljednji put
„Očekivanja su nam se ispunila jer smo našu školu, grad i državu predstavili u najboljem svjetlu. Učenici su dali sve od sebe i nastup je bio sjajan”, razrednica Gordana ima samo riječi hvale za svoje učenike. I roditelji koji su pratili učenike na putovanju ugodno su iznenađeni iznimno kulturnim i odgovornim ponašanjem svoje djece (jer kod kuće i nismo baš tako sjajni), čime je još jednom dokazano da djeca znaju opravdati ukazano im povjerenje. „Pamtit ćemo ovo putovanje dugo i nadamo se da ćemo ga ponoviti i sljedeće godine”, misao je koju dijele svi sudionici ovoga putovanja.



Dnevnici putovanja u Crnu Goru

Put iz snova


LARISSA KALAUS

14.4., utorak
U 20.30 trebali smo biti na školskom dvorištu. Nestrpljivo sam čekala polazak. Oprostili smo se s roditeljima i ušli u autobus. Suznih očiju mahala sam tati. Već mi je nedostajao, no uz društvo iz razreda i zabavu nisam dugo razmišljala o njemu. U autobusu je bilo zabavno, iako smo se vozili noću. Put je trajao 15 sati, od kojih sam spavala samo 3 sata.

15.4., srijeda
Iscrpljeni no veseli, stigli smo u Tivat. Ispred hotela Mimoza, u kojem smo bili smješteni, dočekao nas je Nikolin tata. Srdačno nas je pozdravio te nam pomogao izvaditi stvari iz autobusa. Smjestili smo se u sobe i krenuli na ručak. Iako hrana nije bila najukusnija, jako smo bili gladni i sve smo pojeli. Zatim smo se u sobama spremili za izlet u Budvu. U Budvi smo se kupali unatoč tome što je more bilo ledeno. Sunce je sjalo pa su se neki sunčali, drugi radili kule u pijesku, treći se kupali. Nakon plaže, krenuli smo u razgledavanje starog dijela grada. Krenuli smo po zidinama dugačkim dva kilometra. Na kraju smo shvatili da je to slijepa ulica i da se istim putem moramo vratiti. Bili smo ljuti i umorni. Moja je mama legla na gradski trg, bilo je to smiješno i pomalo sramotno. vratili smo se u hotel umorni i puni dojmova. Večerali smo i družili se do kasno u noć.

16.4., četvrtak
Ustali smo u 7 sati. Nakon doručka imali smo probu za nastup. Nakon dva sata napornog vježbanja otišli smo u hotel na ručak. Svi smo se veselili nastupu i jedva smo dočekali početak. Našminkali smo se i obukli kostime. Što se nastup bližio, uzbuđenje je raslo. Prvi smo nastupali, a uz to, mi smo bili jedina osnovna škola na festivalu. Za vrijeme nastupa, na pozornici, osjećala sam radost i uzbuđenje kao nikad do tad. Dogodilo se par pogrešaka, no i najboljima se one događaju. Poslije nastupa otišli smo se u hotel presvući, a zatim smo se vratili pogledati sve točke do kraja. Neki od njih bili su izvanredni. Najviše su nam se svidjeli Južnoafrikanci jer su u plesu imali mnogo akrobacija. Zaista dojmljivo! Navečer smo imali "žestoki" tulum, Tomislav je imao svoj solo koncert.

17.4., petak
Išlli smo na krstarenje Bokakotarskim zaljevom. Bilo je prekrasno, no sve što je lijepo, kratko traje. Ubrzo smo stigli u Kotor te smo krenuli u razgledavanje grada. Vidjeli smo stup srama uz koji smo se slikali, katedralu sv. Tipuna, gradski trg... Zatim smo imali nešto vremena za odmor, a potom smo se krenuli penjati na kulu sv. Ivana. Brzo smo bili na vrhu odakle je pucao krasan pogled na čitav zaljev, ali ja sam se žurno spuštala zbog straha od visine. Bio je to dobar trening za sve nas, moja mama je odustala među prvima! Učenici područne kole Vojakovački Osijek nastupali su i u Kotoru. Mi ih, na žalost, nismo gledali, vratili smo se u hotel i nastavili se družiti.

18.4., subota
Nakon doručka, išli smo na izlet koji je za nas pripremilo Hrvatsko građanskog društvo u Crnoj Gori. Zatim smo otišli u šetnju po parku. Ida i ja izvodile smo razne ludorije te smo se izvrsno zabavljale. Nakon toga učiteljice su odlučile kako bismo se mogli još jednom okupati. Plažom je odjekivao dječji smijeh i vika. Skakali smo u more, plivali i ronili, no nismo se dugo zadržali jer nam je prijetila kiša. Ponovno smo se pripremali za nastup, ali ovoga puta nisam bila toliko uzbuđena. Osjećala sam napetost i nisam uživala u pripremama.
Dobili smo posebnu nagradu budući da smo bili jedina osnovna škola na festivalu, a pobjednici su bili Južnoafrikanci. Družili smo se s njima u hotelu te nam je njihova voditeljica Anne-Marie pokazala neke tajne njihove savitljivosti. Iskreno se nadam da će skupina doći u Križevce!

19.4., nedjelja
Probudili smo se rano, u 6 sati te krenuli na put kući. U Dubrovnik smo stigli oko 13 sati. Šetali smo gradskim zidinama i razgledali grad te moram priznati da mi se veoma svidio. Vratili smo se u autobus i nastavili put. Stali smo još na ušću rijeke Krke gdje smo pojeli sladoled. Kući smo stigli oko 23 sata. Putovanje je bilo nezaboravno i ostat će mi u krasnoj uspomeni. Nadam se da ćemo na Montenegro dance festival ići i sljedeće godine.

NIKOLA PEŠIĆ

10.4.,petakkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk
U jutarnjim satima krenuo sam u Dubrovnik avionom, a iz njega u Tivat. Jako sam bio umoran i nenaspavan pa sam u avionu spavao. U Dubrovniku me dočekao jedan čovjek koji me odveo tati u Tivat. U hotelu sam se odmarao.

11.4., subota
Pomogao sam tati oko smještaja grupa u Tivatu. Šetao sam se plažom i gradom. Vratio sam se u hotel na ručak i mali popodnevni odmor. Igrao sam se na računalu i dopisivao s prijateljima iz Križevaca. Nakon toga večera i spavanje.

12.4., nedjelja
Ujutro sam išao na probu Južnoafrikanaca, kasnije na Radiju Tivat dao intervju. Bilo me jako strah i imao sam tremu. Navečer sam bio na TV Atlas.

13.4., ponedjeljak
Bio sam na probi Rusa. Vratio sam se u hotel i pripremao za otvaranje Montenegro dance festivala. Dužnost mi je bila fotografirati.

14.4., utorak
probudio sam se s osmjehom na licu zato što mi je bio rođendan. Cijelo popodne stižale su čestitke od prijatelja iz Križevaca. Ma žalost, nisam imao proslavu tog, trinaestog rođendana jer sam pomagao tati oko festivala. Navečer poslije nastupa dobio sam pohvale od Južnoafrikanaca.

15.4., srijeda
Čim sam se probudio, išao sam s tatom pred hotel Mimozu dočekati prijatelje iz razreda. Jedva sam čekao da stignu. Kada su stigli, pozdravio sam se s njima i pomogao im odnijeti kofere u sobe. Nakon što su se svi raspremili, išli smo na ručak, a zatim na izlet u Budvu. Tamo smo se kupali, voda nije bila jako hladna. Poslije smo išli u razgledavanje Staroga grada. Predvečer smo se vratili u hotel, večerali te se zabavljali u sobama sve dok nas učitelji nisu poslali na spavanje.

16.4., četvrtak
Na doručku svi smo bili umorni i pospani. Nakon doručka je bila proba u Domu kulture gdje se održava Festival. Poslije probe odmorili smo se i pripremili za nstup. Zatim sam išao na aerodrom po baku i sestričnu. Doveo sam ih u hotel i upoznao s prijateljima. Našminkali smo se i pripremili za nastup, a prije nastupa imali smo susret s Hrvatskim građanskim društvom. Tamo smo slušali folklorne napjeve. Konačno je došao i nastup, svi smo se bojali i imali tremu, no sve je prošlo u najboljem redu.
Vratili smo se u hotel, na pidžama party.

17.4., petak
Ujutro idemo na izlet i krstarenje brodom Bokakotarskim zaljevom. Bilo je prekrasno. Nakon krstarenja obišli smo Stari grad u Kotoru i penjali se na kulu sv. Ivana. U hotel smo se vratili premoreni.

18.4., subota
Pripremamo se za povratak kući i uživamo u zadnjem danu u Crnoj Gori. Moji prijatelji su se još jednom išli kupati, no ja nisam mogao jer sam kod tete u hotelu spremao stvari za put. Navečer smo gledali finale Festivala, dobili smo posebnu nagradu, a pobijedili su Južnoafrikanci.

19.4., nedjelja
Rano ustajemo i krećemo na put. Stali smo u Dubrovniku i razgledali Stari grad. Nastavili smo put, u autobusu je bilo veselo - pjevalo se, razgovaralo, dopisivalo ili spavalo. Put je brzo prošao. Stigavši u Križevce, pozdravili smo se s roditeljima.

slike-iz-Crne-Gore-120.jpg
Budva

DSCF6064.jpg
Krasterenje Kotorom

DSCF6144.jpg
Prije nastupa

DSCF6335.jpg
Dodjela nagrada


DSCF6384.jpg
Dubrovnik za kraj

PREZENTIRALI SMO PUTOVANJE U CRNU GORU U GRADSKOJ VIJEĆNICI



Čokolada u Trešnji

Priča o čokoladi


Prije 10 sati okupili smo se u školskom dvorištu. Smjestili smo se u autobuse i krenuli u Zagreb. U autobusu smo slušali glazbu i družili se pa je put brzo prošao. Za sat vremena stigli smo pred Gradsko kazalište Trešnja u kojem smo gledali predstavu Čokolada. Predstava je bila vrlo zanimljiva i smiješna, na trenutke čak i zastrašujuća. Svidjela nam se glazba i ples, a naučili smo puno toga o čokoladi: odakle potječe, od čega se pravi, da je u početku bila tekuća, tko su bile Maye i Asteci, kako je Kolumbo u Europu donio kakaovac...
Nakon kazališta išli smo u McDonald's i utažili glad i žeđ pa smo bili orni za posjet Zoološkom vrtu. Tamo smo vidjeli neke neobične i manje poznate životinje, kao npr. tapira, merkata, zatim razne zmije, krokodile, lavove, nilskoga konja, kukce i drugo. Izlet je bio lijep i svi smo bili zadovoljni.
(D.R.)

zoološki.jpg



Emisija Lijepom našom snimana u našoj dvorani

Ugostili smo Lijepu našu


23. travnja 2009. u našoj sportskoj dvorani snimana je zabavno-glazbena emisija "Lijepom našom". Predstavila su se razna kulturno-umjetnička društva u kojima sudjeluju i učenici naše škole, a u Vokalnome sastavu "Allegro", koji je također nastupao, pjeva učiteljica Martina. Obradovali su nas i poznati pjevači kao Aki Rahimovski, Jasna Zlokić, Vladimir Kočiš Zec, Davor Radolfi i drugi. Emisija se prikazuje 17. svibnja na Hrvatskoj televiziji.
(A.A.)
lijepom_nasom.JPG

lijepom_nasom_3.JPG

IMG_8604-2.jpg



DAN PLANETA ZEMLJE
22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje. Taj dan počeo se obilježavati 1969. god. najviše na prostorima Amerike, a kod nas se obilježava od 1990. god. Cilj Dana planeta Zemlje je potaknuti ljude na očuvanje Zemlje i danas predstavlja jedan od važnijih dana za zaštitu okoliša.
U našoj školi danas će učenici na satovima biologije razgovarati o prirodi i kako je što bolje očuvati, a učenici šestih razreda potrudili su se i napravili plakate o Danu planeta Zemlje.
(M.P)
plakat.jpgplakat2.jpg



TRAVANJ - MJESEC POEZIJE
Travanj se u nekim zemljama obilježava kao mjesec poezije s ciljem poticanja čitanja pjesama, stoga je uređen prigodni pano u hodniku škole. Za svaki dan u mjesecu stavljena je po jedna pjesma, na hrvatskome ili engleskome jeziku, koja govori o čitanju, pisanju, pjesnicima i slično, a dobili smo ih od Hrvatskog čitateljskog društva. Pjesme se mogu naći i na ovoj mrežnoj stranici: pjesme.

pano_-_mjesec_poezije.jpg



Sakupili smo i donirali novac kninskim osnovnim školama

I malo znači puno kad je od srca


U sklopu akcije "Biser pod Kalnikom" te programa susreta "Novi gradovi za novi svijet" kojeg organizira Djelo Marijino - Pokret fokolara, učenici osmih razreda naše škole, predvođeni učiteljicama Vedranom Rađa i Izidorom Marković te ravnateljem, početkom travnja posjetili su Knin. Razlog ovog jednodnevnog izleta bio je povezivanje Križevaca, Knina, Šibenika i Splita te promicanje mira. Petstotinjak djece sudjelovalo je u glazbenoj, grafičkoj, dramskoj i sportskoj radionici, a skupina učenika sudjelovala je u „potrazi za blagom" na kninskoj tvrđavi. Blago je bio novčani bon od 2000 kn koje su prikupili naši učenici za kninske osnovne škole.

Križevački gradonačelnik sve nas je iznenadio svojim dolaskom i pružio potporu mladima koji su pokrenuli druženje tih gradova.


(J.M.)

knin1.jpg
knin2.jpg
P4080058.JPG





Sudjelovali smo na izložbi pisanica

Pisanice za pomoć

Udruga žena Hera i Križevački likovni krug i ove su godine, po sedmi put, od 8. do 10. travnja organizirali izložbu pisanica prigorskoga kraja. Izložba ima humanitarni karakter, sav prihod od prodaje namijenjen je radu SOS telefona i Savjetovališta za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Sa svojim pisanicama sudjelovali su učenici nižih razreda naše škole sa svojim učiteljicama Ivkom, Lucijom, Suzanom, Ksenijom, Sandrom, Anicom, Marijom M. i Marijom P.
Izložba-pisanica.jpg



Promocija nosača zvuka Križevci, grade moj
Križevci u glazbi

Zahvaljujući trudu i zalaganju profesorice Sandre Poštić i nadarenih učenika okupljenih u Grupi ljubitelja glazbe, naša škola je 20. ožujka u Hrvatskome domu predstavila nosač zvuka na kojemu su radili preko godinu dana

Na albumu je četrnaest pjesama koje su napisali, uglazbili i otpjevali sami učenici naše škole. U pjesmama su djeca iskazala svoja razmišljanja o prijateljstvu, ljubavi, sreći i životu, godišnjim dobima, majci i vlastitome gradu. Kao solisti pjevali su Gabrijela Hrg, Toska Lumezi, Magdalena Šipušić, Ida Šimunčić, Lara Majnarić, Magdalena Ječmenjak i Matija Perharić, a tekstove potpisuju Božidar Katanović, Melani Radić, Anita Adamić, Klara Katavić te spomenuta solistica Gabrijela Hrg. Glazba za pjesme uglavnom je nastajala na sastancimaGrupe ljubitelja glazbe, dok je tri pjesme samostalno skladala Gabrijela Hrg. Na CD-u je svoje mjesto našla i Himna škole, pjesma nekadašnjeg našeg učenika, danas studenta Glazbene akademije u Zagrebu Ozrena Bogdanovića. Album je sniman u glazbenom studiju Remy u Belici, a da bi CD ugledao svjetlo grada, pomogao je i Grad Križevci

Promocija albuma
Posebno je lijepo bilo čuti sve te pjesme na promociji CD-a u ožujku. Solisti i zboraši bili su izvrsni i svojim su izvedbama oduševili publiku. Na promociji je gostovao i zbor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koji je otpjevao tri pjesme i uveličao naš koncert. „Na promociji sam imala veliku tremu, ali kad sam počela pjevati, trema je nestala“, prisjeća se Toska Lumezi, a Magdalena Ječmenjak dodaje: „Na promociji nije bilo treme jer smo puno vježbali i dosta puta probali." Na pitanje o dojmovima imaju samo lijepe riječi. „Prije svega sam ponosna što sam izabrana za snimanje CD-a i drago mi je da smo sami pisali pjesme”, istaknula je Lara Majnarić. A je li profesorica Poštić zadovoljna? „Prezadovoljna sam. Pjesme su kvalitetne, pjevači su jako dobri. Na sreću, nije bilo poteškoća na snimanju i sve je teklo po planu“, prisjeća se profesorica. „Željela bih se zahvaliti ravnatelju Draženu Bokanu, aranžeru Damiru Rodigeru i učiteljici Senki Pleše za likovno oblikovanje.“
(M.P.)

CD_2.JPG



POSJET KAZALIŠTU I TEHNIČKOME MUZEJU U ZAGREBU

Čovjek je rođen da stvara


19. ožujka učenici sedmih razreda uputili su se u zagrebačko kazalište "Žar ptica" pogledati predstavu Sasvim sam popubertetio. Zabavno je bilo i u autobusu jer smo pjevali, razgovarali, igrali bocu istine, a neki su stavili slušalice na uši i zadubili se u gledanje prirode kroz staklo autobusa. Nešto poslije 9 sati stigli smo pred kazalište, što je bilo dosta rano jer je predstava počinjala u 10. Zato smo se bacili na rješavanje radnih listova koje smo dobili od učiteljice hrvatskoga jezika. Dječaci su bili prije gotovi pa su u dvorištu zaigrali košarku s glavnim glumcima predstave! S nestrpljenjem smo dočekali da se otvore vrata kazališta i da se smjestimo na sjedala, a zatim je počela predstava. Bila je vrlo zanimljiva i smiješna, govori o Luki koji ima petnaest godina i razapet je između simpatija prema Mirjani, Mihaeli i Zvjezdani. Kome je poklonio svoju ljubav, nećemo otkriti, saznajte to sami gledajući predstavu. Na kraju je dvorana odjeknula burnim pljeskom jer smo prateći likove i njihove probleme s ljubavlju, obitelji, ovisnostima, brigom o vlastitom tijelu, mogli u njima pronaći sebe i svoje probleme.
Naše sljedeće odredište bio je Tehnički muzej. Na ulasku su neki od nas pomislili da će to biti još jedno dosadno razgledavanje ostataka drvenih kućica, starih vretana i sličnog, ali ubrzo smo se uvjerili u suprotno. Najprije smo se smjestili na tribinama i poslušali zanimljivo predavanje o Nikoli Tesli. Predavač nam je pokazao nekoliko pokusa koje je izvodio sam Tesla. Naučili smo kako postaviti jaje da stoji uspravno. Njegovo jaje nije bilo kokošje kao Kolumbovo, nego bakreno kako bi kroz njega mogla prolaziti struja koja ga vrlo brzo uspravi. Pokazao nam je i kako struja visokih frekvencija ne ulazi u tijelo, nego se kreće po koži. Dojmio nas se Faradayjev kavez u koji je ušao jedan učenik te je predavač na njega pustio jaku struju. Učeniku se ništa nije dogodilo jer je struja po vanjskoj površini kaveza odlazila u zemlju. Naučili smo da se isto događa ako nas grom udari u automobilu.
Nakon predavanja razgledali smo odjel o tehnologiji, geologiji i rudarstvu. Vidjeli smo motore aviona, razne turbine, mlinove i vodenice. Najzanimljivije je bilo kad smo došli do velikog vodeničnog kola. Dejan iz našeg razreda ušao je u kolo i trčao poput hrčka dok ga je desetak najjačih dječaka pokušalo zaustaviti pomoću konopa. Igra povuci - potegni ubrzo je završila jer je našim dečkima ponestalo snage. Naučili smo da je sila tim veća što je duža poluga koju koristimo.
Pogledali smo i sunčane ćelije ili kolektore koji skupljaju besplatnu - sunčevu energiju i naučili da je to prihvatljiv način iskorištavanja energije jer ne zagađuje okoliš, ali danas još prilično skup. Slijedilo je spuštanje u rudnik. Ponadali smo se da ćemo naći koji komad zlata, ali dočekali su nas samo komadi ugljena. Shvatili smo kako je rad u rudniku težak i naporan posao, k tome i vrlo opasan. Danas u Hrvatskoj ne radi više ni jedan rudnik, a nekoliko ih se u prošlosti nalazilo u okolici našega grada.
Na kraju smo razgledali stara prometala: avione, automobile, motocikle i bicikle, brodove, lokomotive, podmornicu. Iznenadila nas je lutka padobranca jer smo na tren pomislili da je pravi čovjek. Posjet muzeju posvijestio nam je koliko je čovjek u stanju stvarati.
Na povratku smo stali na benzinskoj crpki jer su neki morali znate već, a drugi su iskoristili priliku da se opskrbe sladoledima, čipsima, sokovima i raznih drugim poslasticama. Stigavši u dvorište škole, svatko se zaputio svojim putem, razmišljajući o ovom vrijednom i zabavnom iskustvu.
(Učenici 7.e razreda)
P1000227.JPG
(Foto: M.P.)



Književni susret sa Šimom Storićem

Zvali su ga Milo Dijete


U veljači je u našoj školi gostovao Šime Storić, autor sedam knjiga od kojih su sve dobile neku književnu nagradu, a jedna je i na popisu lektire za šesti razred - Poljubit ću je uskoro, možda. Susret s njime bio je vrlo zanimljiv. Začudili smo se kad nam je rekao da je nekada bio matematičar i upitali ga kako se to dogodi da matematičar postane pisac. Objasnio nam je da su neki najveći pisci bili matematičari, i da nije istina da su matematičari ljudi bez osjećaja ili da barem on nije jedan od takvih matematičara. Ispričao nam je kako je došao na ideju da napiše knjigu Mačka se uvijek dočaka na noge - priča je nastala prema istinitom događaju kad su jednu djevojku roditelji samu ostavili kod kuće, tek pisamcem javivši gdje su i što će biti s njom. U početku je djevojka bila sretna što joj starci više neće visjeti za vratom, ali nakon nekoliko dana počela je osjećati kao da joj nedostaje djelić srca. Nije htio više otkriti, nego nas je uputio da pročitamo knjigu ako želimo saznati što se dalje događalo.
Zanimalo nas je i koliko mu treba vremena da napiše knjigu - kaže da nije genijalac koji napiše knjigu u dva mjeseca, nego da mu za pisanje dobre knjige ponekad treba i cijela godina dana. Saznali smo i da mu je prva pročitana knjiga bila Družba Pere Kvržice te da je dobio nadimak Milo Dijete prema jednome od likova toga romana. Govorio je i o knjizi Poljubit ću je uskoro, možda i poučio dečke kako steći naklonost cura, kako trebaju pridobiti njihovu pažnju (pitanje: "Hoćeš li hodati sa mnom?" nije baš učinkovito) te da u knjizi o Filipu i Liviji pronađu odgovor koji je pravi smisao ljubavi.
Na kraju nam je postavio zagonetku, baš me zanima hoćete li je uspjeti riješiti: 22 ima 11, 18 ima 9, 16 ima 8, 8 ima 4, ali 20 nema 10. Što je to? Znate li? (Odgovor je pri dnu stranice!)
(A.A.)

storic.JPG


Oprostili smo se od Jasmine

Zbogom, Jasmina



U srijedu, 4. ožujka učenici naše škole, zajedno s velikim brojem Križevčana, na Gradskom su se groblju u Križevcima oprostili od tragično preminule suučenice Jasmine. Na hodniku škole od ponedjeljka do srijede bila je postavljena Jasminina slika i bilježnica u koju su učenici upisivali svoje poruke, a mnogi su molitvom, paljenjem lampaša i donošenjem bijelih ruža iskazali tugu i nevjericu što se tako što uopće može dogoditi u našemu mjestu. Posebno su bili potreseni učenici iz Jasmininog razreda i bit će potrebno još mnogo vremena da zacijele rane koje su prouzročene tim nesretnim događajem.
(M.P.)

whiterose.jpg



ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ HRVATSKOG JEZIKA
U petak, 27. veljače u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, pod motom "Jezik je više umu, nego svjetlost oku" (W. Gibson), održano je županijsko natjecanje iz hrvatskoga jezika na kojemu je sudjelovala naša osmašica Mirela P. U jakoj konkurenciji od 22 učenika, Mirela je sa 70 bodova osvojila drugo mjesto. Čestitke!
(M.V.R.)



Maskenbal na Šalati

Klizanje pod maskama


U nedjelju, 22. veljače 2009. sa školskog dorišta naša škole vesela je zamaskirana povorka učenika viših razreda naše škole, pod vodstvom učiteljice Darinke i učitelja Velimira, autobusom krenula u glavni grad Lijepe Naše, točnije u ŠRC "Šalata" na maskenbal na ledu. Na putu u Zagreb u autobusu je bilo jako zanimljivo. Neki su svoje maske pokazivali drugima, a drugi su ih uporno čuvali i ponavljali frazu: "Vidjet ćete tamo." Kad smo stigli na "Šalatu", otkrilo nam se bogatstvo dječje mašte u maskiranju. Bilo je tu različitih kostima: gusara, mačaka, zečica, kauboja, vragova, a moglo se vidjeti i neobičnih masaka poput sendviča i pizze, "Ruksija" (maskote ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u rukometu) ili vaze s cvijećem i vrtlara.
Obuvši klizaljke, bili smo spremni za led. Prva su tri kruga bila zagrijavanje, a kasnije su klizači s malo više iskustva pokazali svoje umijeće. Onima drugima, koji nemaju ili imaju jako malo iskustva, pomagala je učiteljica Darinka.
Istoga dana, samo u nešto kasnijem terminu, učenici nižih razreda naše škole krenuli su u školu klizanja pod maskama. Vodile su ih učiteljice Marija, Lucija i Suzana. Neki od tih učenika prvi put su stali na led, ali su se jako dobro snašli.
Na putu kući obje su skupine učenika glad utažile u McDonald'su.
(J.M.)

klizanje.jpg



DANI HRVATSKIH SVETACA I BLAŽENIKA

Utjelovili smo bl. Augustina


U rodnome gradu sv. Marka Križevčanina krajem siječnja održani su prvi Dani hrvatskih svetaca i blaženika
Tijekom četiriju dana vjernici su mogli prisustvovati euharistijskim slavljima, raznovrsnim radionicama, predavanjima, glazbenim priredbama, predstavama i izložbama. Svoj doprinos ovom nastojanju da se ljudi danas više ugledaju u prave uzore kakvi su bili naši Marko Križevčanin, Leopold Bogdan Mandić ili Nikola Tavelić, dali su i najmlađi. Djeca, pristigla iz raznih krajeva Hrvatske, predstavila su svoje likovne, dramske, pjesničke i plesne talente i pokazala kako oni slave svece i blaženike. I učenici naše škole pod vodstvom vjeroučiteljice Valentine predstavili su se igrokazom o blaženome Augustinu Kažotiću.
Isusovi učenici imali su ulogu pazitelja na svoje goste, ali su se okušali i u scenskoj radionici prikazujući trojicu hrvatskih svetaca u modernijem, rokerskom, rasplesanom i raspjevanom svjetlu. Sudjelovali su i u večernjem programu gdje su pred odraslom, ozbiljnijom publikom izveli igrokaz o životu bl. Augustina Kažotića, biskupa Zagrebačke biskupije i velikoga dobrotvora. Vladalo je veliko uzbuđenje jer su u publici bili profesionalni glumci kao Jasna Palić-Picukarić i Adam Končić te profesionalni spikeri, Tanja Popec i Tomislav Baran, od kojih su Isusovi učenici na zajedničkom domjenku primili brojne komplimente i čestitke za svoju izvedbu", ponosno nam je objasnila vjeroučiteljica Valentina. Križevčani mogu biti ponosni što se u našemu gradu održala ovakva manifestacija i nadam se da će, budemo li se ugledali na te velike ljude, svijet biti ljepšim i boljim mjestom.
(M.P.)

djeca.jpg
Djeca iz cijele Hrvatske na "Danima hrvatskih svetaca i blaženika" u Križevcima 31. siječnja 2009.

s-Adamom.jpg
"Isusovi učenici" nakon igrokaza o bl. Augustinu Kažotiću s glumcem Adamom Končićem

Više pročitajte ovdje: Ika 1 , Ika 2 , Ika 3 , Ika 4 , Ika 5




(Odgovor na zagonetku: Ma slova u riječi!)